Prilozi za političku povijest grada Siska u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslaviji 1918. - 1941.

Sažetak

Izvori iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu sadrže obilje podataka o političkoj situaciji u gradu Sisku za vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije (1918. – 1941.). Hrvatska politička povijest u razdoblju jugoslavenske monarhije dobro je istražena, no kako ovaj rad pokazuje, brojni izvori omogućuju analizu širih političkih zbivanja na lokalnoj razini, u ovom slučaju na primjeru Siska. Ti izvori ujedno nadopunjuju biografije Siščana koji su u promatranom razdoblju sudjelovali u javnom i političkom životu.

U Sisku, gradu s većinskim hrvatskim stanovništvom, Hrvatska seljačka stranka (HSS), na čelu sa Stjepanom Radićem, a potom i Vladkom Mačekom, bila je najjača politička stranka. Međutim, krajem 1920-ih godina među građanima Siska imao je utjecaja i Hrvatski federalistički seljački savez. Krajem 1930-ih hrvatska je oporba u Sisku formalno bila ujedinjena protiv beogradskog režima, no bio je vidljiv raskol između pristaša HSS-a i s druge strane bivših federalista odnosno hrvatskih nacionalista. Nakon što je Maček 1939. godine postigao sporazum s Beogradom, s kojim se hrvatski nacionalisti nisu slagali, dio građana Siska napustio je HSS i priključio se Mili Budaku, koji je nakon povratka iz ustaške emigracije postao jedan od istaknutih vođa hrvatskih nacionalista u domovini.

Predstavljeni izvori također pokazuju da su vlasti u Sisku iskreno vjerovale kako će uvođenje diktature kralja Aleksandra početkom 1929. godine i ukidanje dotadašnjih političkih stranaka donijeti pozitivne rezultate u izgradnji snažne i centralizirane jugoslavenske države. Međutim, hrvatske demonstracije u Sisku 1932. godine pokazale su suprotno. Kada je nakon parlamentarnih izbora u svibnju 1935. godine popustio pritisak režima na stanovništvo, u Sisku je došlo do niza manifestacija koje su pokazale snažno hrvatsko protivljenje unitarnoj jugoslavenskoj državi.

Sisak, kao grad s većinskim hrvatskim stanovništvom, nije bio uporište političkih snaga koje su se zalagale za centralno organiziranu jugoslavensku državu pod srpskom dominacijom. Ipak, djelovanje sisačkog industrijalca Petra Teslića, etničkog Srbina, imalo je značajnu važnost. On je jasno koristio svoj kapital i utjecaj te imao važnu ulogu u jačanju Demokratske, a kasnije i Samostalne demokratske stranke u Sisku, što je osobito došlo do izražaja na parlamentarnim izborima 1927. godine. Kasnije, u okolnostima kraljeve diktature, Teslić je nastavio svoje političko djelovanje u potpori režimu, a nakon njegove smrti njegovi su sinovi nastavili podupirati vladajuću političku stranku.