Schengenski prostor i (ilegalni) migracijski tokovi - Slučaj Hrvatska

Sažetak

Proteklih deset godina europski se kontinent muči s intenzivnim priljevom migranata i izbjeglica, osobito u razdoblju od 2015. do 2019. godine kada je taj problem prouzročio svojevrsnu političku i društvenu krizu u Europi. Od 2019. godine migracijski su se tokovi umanjili, bilo kao posljedica pandemije COVID-19 te značajnih političkih reakcija Europske unije u cjelini, ali i njezinih članica zasebno. Dana 1. siječnja 2023. godine Republika Hrvatska ušla je u schengenski prostor, čime su njezini građani dobili pravo slobodnog prelaza unutarnjih granica država članica Unije bez graničnih provjera. Ovom se političkom odlukom ujedno pomaknula granica Europske unije prema državama ne-članicama, a Republika Hrvatska postala je država s najduljom kopnenom granicom Unije. U ovom radu autori obrađuju temu migracija u odnosu na proširenje prostora Schengena, koji po svojoj ideji i provedbi omogućuje kretanje stanovništva bez granične provjere, te je li ulazak Republike Hrvatske u taj prostor utjecao na intenzitet migracijskih tokova prema i preko hrvatske granice.