AKTIVNO STARENJE U EU-27

KAKO PREVLADATI DIGITALNI (JEZIČNI) JAZ

Sažetak

Suvremena europska društva suočavaju se s rastućim udjelom starijih osoba u ukupnoj demografskoj strukturi Europske unije kao trendom koji utječe na društvene promjene u brojnim aspektima osobnog, obiteljskog i društvenog života s promjenama u individualnim potrebama za zdravstvenu skrb i sustav socijalne skrbi, kulturnim i društvenim aktivnostima s važnim promjenama u obiteljskim strukturama. Kako bi održale kvalitetu života, starije osobe mogu ostati aktivne, zdrave i društveno povezane kroz koncept aktivnog starenja, istodobno potičući međugeneracijske odnose. Međutim, u skladu sa suvremenim razvojem, navedeno bi se teško moglo postići bez digitalne pismenosti. Naime, pristup digitalnoj tehnologiji i vještine te znanja potrebne za njihovu uporabu – postali su preduvjet aktivnog starenja. Tako digitalne tehnologije predstavljaju važno civilizacijsko postignuće i izvor prilika za pojedince i društva. Cilj ovog rada je dvostruk: a) analizirati starenje stanovništva u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama EU-27 i analizirati indeks aktivnog starenja na razini EU-27 prema posljednjem dostupnom Indeksu aktivnog starenja (AAI) 2018; b) teorijski analizirati ekonomske i društvene izazove povezane s aktivnim starenjem, s posebnim naglaskom na digitalni (jezični) jaz kao ključan suvremeni izazov za starije osobe. Umjesto da digitalnu i jezičnu isključenost promatra kao dodatnu temu, rad je konceptualiziran kao međusektorski strukturni čimbenik koji oblikuje sudjelovanje, uključenost i ishode politika u kontekstu aktivnog starenja. Analiza je smještena unutar šireg okvira Ciljeva održivog razvoja (GCOR).