Marija Magdalena u glagoljskim liturgijskim knjigama

Sažetak

Marija iz Magdale, najznačajniji ženski lik u neposrednom krugu Isusovih učenika, u ranokršćanskim spisima i kanonskim evanđeljima prikazana je kao prva svjedokinja Isusova uskrsnuća i apostolica apostola. Međutim tijekom povijesti svedena je na priču o pokajanoj bludnici te je u toj arhetipskoj ulozi prikazivana u književnosti, likovnoj i filmskoj umjetnosti do danas. Svrha je ovoga rada istražiti temelje preobrazbi lika Marije Magdalene u srednjovjekovnim hrvatskoglagoljskim izvorima, ponajprije u  liturgijskim knjigama (misalima i brevijarima). Kako će istraživanje pokazati, Magdalena je, uz Isusovu majku Mariju, najpopularniji biblijski ženski lik kako u europskomu srednjovjekovlju tako i u hrvatskoglagoljskim izvorima. Riječ je o temi važnoj za razumijevanje glagoljaštva, ali i ženskih biblijskih likova i njihove uloge u povijesti žena, koja je dosad ostajala na margini istraživačkoga fokusa.  Pitanja koja se danas postavljaju o Mariji Magdaleni, posebice u feminističkoj teologiji, neizbježno su i pitanja o kolektivnoj memoriji i načinima pamćenja biblijskih likova u književnosti i umjetnosti te o položaju žena u društvu, a napose u Crkvi od ranog kršćanstva do danas.