Prijave priloga

Smjernice za autore

ZAGLAVLJE

U zaglavlju rada treba navesti:

-naslov rada  na hrvatskom jeziku (bold, velika slova)

-naslov rada na engleskom jeziku (ne bold, velika slova)

-ime i prezime autora (ne bold, kurziv)

-instituciju (ne bold, ne kurziv)

-e-mail adresu

-strukturirani sažetak rada (cca 200 riječi) na hrvatskom i engleskom jeziku 

-do pet ključnih riječi na hrvatskom i engleskom jeziku, poredanih abecedno i odvojenih zarezom.

Strukturirani sažetak rada treba sadržavati:

Sažetak / Abstract

    Cilj (obavezno) / Purpose 
    Pristup/metodologija/dizajn (obavezno) / Approach/methodology/design 
    Rezultati (obavezno) / Findings 
    Ograničenja (ako je primjenjivo) / Research limitations/implications 
    Praktična primjena (ako je primjenjivo) / Practical implications 
    Društveni značaj (ako je primjenjivo) / Social implications 
    Originalnost/vrijednost (obavezno) / Originality/value 

OBLIKOVANJE TEKSTA

Tekst je potrebno podijeliti u logične cjeline tj. (pod)poglavlja numerirana arapskim brojkama i dodijeliti im odgovarajuće (pod)naslove (npr. 1. Uvod, 2. Istraživanje, 2.1 Diskusija, 3. Zaključak). Tekst treba oblikovati onako kako biste željeli da bude istaknuto u časopisu (npr., odjeljci, podnaslovi odjeljaka, bold). Potrebno je koristiti font Times New Roman, veličina slova 12 i prored 1.5. Obvezno je lijevo poravnanje teksta. Tekstovi ne smiju prelaziti jedan autorski arak (cca 30.000 slovnih znakova, uključujući praznine). 

SLIKE I TABLICE

Izbor fotografija, tabela, grafikona i sl. treba slati u zasebnoj datoteci u formatu .jpg u prilagođeno crnobijeloj tehnici tiska, uz obveznu naznaku mjesta u tekstu rada na koje dolaze. Tablice i slike unutar teksta trebaju biti numerirane redoslijedom pojavljivanja. Svaka tablica i slika trebaju biti opisane na način da budu čitljive i izvan konteksta. Opisi tablica trebaju se nalaziti iznad tablice, a opisi slika trebaju biti ispod slike. Valja izbjegavati nazive graf, grafikon, fotografija, shema, dijagram i sl. te umjesto njih koristiti izraz 'slika' ili 'tablica', a vrstu istaknuti u opisu. Unutar dijela teksta koji se odnosi na pojedinu tablicu ili sliku potrebno je u okrugloj zagradi navesti o kojoj se tablici ili slici radi, npr. (Slika 1) ili (vidi Tablicu 2).

BILJEŠKE POD TEKSTOM

Koristi se sustav tekućih bibliografskih bilješki koje se navode ispod teksta na stranici (kao fusnote). U tekstu se navodi brojka u superskriptu počevši od brojke 1 i numeracija se nastavlja neprekinuto do kraja teksta.

U bilješkama na dnu stranice (fusnotama) navodi se pun bibliografski navod kad se pojavi prvi put. Za svako sljedeće navođenje uz prezime i ime citiranog autora stavlja se oznaka “Navedeno djelo” ili “Nav. dj.”, popraćena brojem stranice ili oznakom za stranice (od-do) (npr. Barbarić, A. Nav. dj., str. 5., ili Barbarić, A. Nav. dj., str. 5-8.). Ako se navodi istog djela u fusnotama nižu jedan za drugim, umjesto bibliografskog navoda može se koristiti oznaka “Isto” popraćena brojem stranice (npr. Isto, str. 8.).

Ispred bilješke pod tekstom parafraziranog izvora stavlja se oznaka Usp. ili Vidi. 

Kod navođenja autorovog imena preporučuje se uporaba inicijala imena. 

Za posredno citiranje koristi se izraz "Citirano prema:". 

Primjer posrednog citiranja u bilješci ispod teksta:
Aitchinson, J.; A. Gilchrist. Thesaurus construction. 2nd ed. London : Aslib, 1987. Citirano prema: Rowley, J. The controlled versus natural indexing languages debate revisited : a perspective on information retrieval practice and research. // Journal of Information Science 20, 2(1994), str. 112.

DIREKTNI CITATI

Direktne citate u tekstu treba koristiti štedljivo i samo kad je neophodno nužno iskazati neku misao riječima izvornog autora. Svi direktni citati trebaju u narativnom tekstu prvo biti najavljeni od strane autora priloga (treba pojasniti razloge odluke da se nešto direktno navedi), te po završetku citata prokomentirani (pojasniti što je izvorni autor u tom citatu mislio reći). Citate koji iznose do 10-ak riječi treba navesti unutar teksta uobičajenim tipom slova i staviti u znakove navoda. Ukoliko je citat veći, treba ga izdvojiti iz cjeline teksta kao poseban ulomak jednostrukog proreda (uvući lijevu i desnu marginu za 1 cm), manjom veličinom slova (11).

POPIS LITERATURE NA KRAJU RADA

LITERATURA

Popis citirane literature navodi se na kraju teksta abecednim redom prema prezimenu autora odnosno naslovu djela (za anonimna djela).

Bibliografski navodi (reference) u bilješkama i u popisu literature trebaju biti navedeni kako slijedi:

- ako jedinica građe sadrži djelo jednog, dva ili tri autora

1. McGarry, K. The changing context of information : an introductory analysis. 2nd ed. London : Library Association Publishing, 1993.
2. Crawford, W.; M. Gorman. Future libraries : dreams, madness & reality. Chicago ; London : American Library Association, 1995.
3. Beaudiquez, M.; F. Bourdon; S. Zilhard. Management and use of name authority files – personal names, corporate bodies and uniform titles : evaluation and prospects. München : K. G. Saur, 1991.

- ako je jedinica građe anonimna (urednik)

1. Key papers in information science / ed. by Belver C. Griffith. White Plains : Knowledge Industry Publications, 1980.

-ako jedinica  sadrži djelo do max 7 autora u popisu se literature navode svi autori (ne koriste se izrazi "et al.", "i suradnici" i sl.). U slučaju da se navodi djelo s više od sedam autora, navodi se prvih sedam, a zatim s dopisuje izraz 'i suradnici'. 

1. Anderson, C. J.; M. Glassman; R. B. McAfee; T. Pinelli. An investigation of factors affecting how engineers and scientists seek information. // Journal of Engineering and Technology Management 18(2001), 131-155. 

- ako se navodi članak u časopisu

1. Davies, E. Learn by wire : managing network access to learning materials. // The Electronic Library 15, 3(1997), 205-214.

-ako se navodi članak u zborniku

1. Capurro, R. What is information science for? : a philosophical reflection. // Conceptions of library and information science : historical, empirical and theoretical perspectives / ed. by Pertti Vakkari and Blaise Cronin. London : Taylor Graham, 1992. Str. 82-96.

 - ako se navodi članak objavljen na elektroničkom mediju (online ili izravno dostupan rad)

1. International Institute for Electronic Library Research : the ELINOR project [citirano: 2005-10-05]. Dostupno na: http://ford.mk.dmu.ac.uk/Projects/ELINOR/ *

2. Manzo, K. K. Libraries seeking updated role as learning center. // Education week 16, 30(1997). [citirano: 2002-04-15]. Dostupno na: http:// www.epnet.com/ehost/login.html 

1. Fluckiger, F. Multimedia over the internet. // Joining efforts from communication to collaboration over the internet : conference proceedings / 3rd CARNet Users Conference - CUC 2001. [CD-ROM]. Zagreb : CARNet, 2001.

 - ako se navodi online dostupan rad koji ima doi oznaku nije potrebno navoditi niti URL adresu niti datum pristupa

      1. Bosančić, B. Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. // Libellarium 9, 1(2016), 31-58. DOI: http://dx.doi.org/10.15291/libellarium.v9i1.249

 - ako se navodi članak objavljen i u tiskanom i u elektroničkom obliku

1.  Barbarić, A. Povijesni pregled razvoja OPAC-a. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4(2003), 48-58. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/97/vbh/God.46(2003),br.3-4 [citirano: 2005-04-05].

* Preporuča se, ukoliko je moguće, navesti što potpuniji bibliografski zapis o jedinici koja se citira.

Za prispjele radove Uredništvo provodi dvostruko slijepi recenzentski postupak radi ocjene i predlaganja kategorijizacije rada.

Uredništvo zadržava pravo izmjene predložene kategorije rada.