Ugrofinske posuđenice u zapadnobaltičkim jezicima

Sažetak

U ovome se radu raspravlja o 27 zapadno-baltičkih posuđenica za koje se vjeruje da su posuđene iz ugro-finskog izvora. Za pet leksičkih jedinica utvrđeno je da ne pripadaju ovoj kategoriji, dok se status još nekoliko njih smatra nesigurnim. Za brojne je riječi potvrđeno da su ugro-finske posuđenice. Među njima se nalaze fiziografski termini, npr. st. prus. jūrī ‘more’ (← f.-v. *järwä ‘jezero, more’); st. prus. *salavō ‘otok’ (← u.-f. *salaw ‘otok; suho mjesto u močvari’ < ur. *sala), kao i nazivi korisnih vrsta drveća i biljaka, npr. st. prus. kadegis ‘borovica’ (← balto-fi. *kataŋa ‘id.’ ← ur. *kača ‘smola’); st. prus. malko ‘šuma’ (← u.-f. *malka ‘vrsta vrbe’, sekundarno ‘vrbov štap’); jatv. sini pl. ‘gljive’ (← balto-fi. *sēne ‘gljiva’ < u.-f. *ćänä ‘Polypore’). Tu su i leksičke jedinice koje označavaju životinje, meso i kožu koje se dobivaju od njih, npr. st. prus. sylecke ‘baltička haringa’ (← *siläkkä ‘id.’ ← ur. *śilä ‘salo’); st. prus. kaywe ‘kobila’ (← balto-fi. *kēwe ‘ženka konja ili soba’ < ur. *käδ́wä ‘ženka’); jatv. fała ‘meso’ (← u.-f. *pala ‘gristi; jesti’); st. prus. pusne ‘čizma (do koljena)’ (← u.-f. *pučni ‘gornjište’ < ur. *ponči ‘koža na sobovoj nozi’). Intenzivni jezični kontakti zapadnih Balta i nepoznatoga naroda ugro-finskoga podrijetla potvrđeni su i u glagolskim oblicima, npr. jatv. wał ‘bio’ (← u.-f. *wol- ‘bio’); jatv. wa ‘potrebno je’ (← balto-fi. *wajagɜ ‘id.’).