Utjecaj govorne brzine i kognitivnog opterećenja na akustička obilježja glasnika /s/ i /ʃ/ u hrvatskome jeziku
Ključne riječi:
govorna brzina; kognitivno opterećenje; spektralni momenti; bezvučni frikativi; gradacijske govorne pogreškeSažetak
Cilj ovoga rada bio je ispitati utjecaj brzine govora te zadataka različite kognitivne zahtjevnosti na akustička obilježja glasnika /s/ i /ʃ/ u hrvatskome jeziku. Također, nastojali su se utvrditi akustički parametri koji omogućuju identifikaciju odnosno razlikovanje ovih dvaju glasnika. U istraživanju je sudjelovalo 10 izvornih govornica hrvatskoga jezika. Ciljani glasnici /s/ i /ʃ/ izgovoreni su unutar brzalica koje je činio niz od četiriju jednosložnih riječi KVK strukture, a nalazili su se uvijek na početnoj poziciji. Ispitanice su niz trebale ponoviti na četiri načina: uobičajenim tempom, čitajući ih na ekranu, uobičajenim tempom iz pamćenja, zatim bržim tempom uz čitanje te bržim tempom uz prisjećanje. Pritom je „čitanje“ bio zadatak lakše, a „prisjećanje“ zadatak veće kognitivne zahtjevnosti. Analizirani akustički parametri bili su trajanje glasnika, intenzitet te četiri spektralna momenta: (1) težište spektra šuma, (2) raspršenje spektra šuma, (3) nagib spektra šuma i (4) istaknutost najjače amplitude. Rezultati su pokazali da u govoru bržim tempom dolazi do skraćivanja vremena realizacije ciljanih glasnika. Brzina govora nije utjecala ni na jedan spektralni moment, osim na težište spektra šuma, ali samo u slučaju glasnika /ʃ/. Također nije utjecala niti na intenzitet. U bržemu govoru došlo je do međusobnog približavanja vrijednosti ciljanih glasnika u istaknutosti najjače amplitude. Kognitivna zahtjevnost zadatka nije imala nikakav utjecaj na akustička obilježja ciljanih glasnika. Istraživanje je pokazalo i da 1., 3. i 4. spektralni moment uspješno razlikuju frikative /s/ i /ʃ/ u hrvatskome jeziku, dok se u 2. spektralnome momentu ciljani glasnici značajno ne razlikuju. Istraživanje je pokazalo da je u hrvatskome jeziku zvučna energija glasnika /s/ koncentrirana na višim frekvencijama na spektru i ima manju istaknutost najjače amplitude u odnosu na /ʃ/, iako je spektralni oblik za oba glasnika relativno šiljast. Distribucija spektralne energije oko centra gravitacije u slučaju oba glasnika je asimetrična, samo u drugome smjeru – nagib spektra za /s/ je pozitivan, dok je za /ʃ/ negativan.