Istočnojadranska tranzitna pomorska trgovina između sredozemnih azijskih luka i Ancone prema Hrvatskim pomorskim regestima

Autor(i)

  • Milorad Pavić Sveučilište u Zadru

DOI:

https://doi.org/10.59412/hz.78.1.1

Ključne riječi:

pomorska trgovina; Hrvatski pomorski regesti; 18. stoljeće; istočnojadranske luke; Ancona; sredozemne azijske luke

Sažetak

Osamnaesto stoljeće donijelo je velike promjene u pomorsko-trgovačkim prilikama, kako na istočnom Sredozemlju, tako i na Jadranu. Mletačka Republika nije mogla više držati korak sa sve oštrijom međunarodnom pomorsko-trgovačkom konkurencijom na Levantu te je morala prepustiti ključne pozicije u levantskoj trgovini svojoj konkurenciji. Na Jadranu je pak dojučerašnja gospodarica Kulfa bila prisiljena dopustiti slobodnu plovidbu Jadranom 1717. godine. Jača pomorsko-poduzetnička aktivnost carskih luka Trsta i Rijeke na koje se slobodna trgovina Jadranom najviše odnosila, ali i Ancone, kao papinske luke na Jadranu. Uzevši u obzir nemogućnost ostvarenja svojih pomorsko-trgovačkih poduzetničkih inicijativa, Venecija je liberalizirala svoju gospodarsku restriktivnu politiku prema Stato da mar. Na Jadranu dolazi do stvaranja brojnih pomorsko-trgovačkih centara duž istočnog Jadrana, koji postupno i sami razvijaju svoje pomorsko poduzetništvo, ne samo u okviru Jadrana, već i na Sredozemlju, pa i šire. Jedan od važnih segmenata sredozemne pomorsko-trgovačke mreže u kojoj su sudjelovale istočnojadranske luke bila je i pomorska trgovina između sredozemnih azijskih luka i Ancone, posvjedočena u Hrvatskim pomorskim regestima.

Preuzimanja

Objavljeno

2025-06-25

Broj časopisa

Rubrika

Članci