Medicinski jezik – jedinstven lingvistički fenomen
Ključne riječi:
English medical terminology, English for medical purposes, aspects of medical terminology, pitfalls in learning/teaching process, learning strategiesSažetak
https://doi.org/10.21860/j.10.1.7
Medicinski jezik je jezik kojim se služe medicinski stručnjaci u svojoj profesionalnoj
komunikaciji, a obuhvaća više od 2500 godina razvoja na koji su najviše utjecale grčke i latinske
medicinske tradicije. Njegove specifičnosti i obilježja proučavaju se s različitih aspekata. Usko
je povezan s golemim razvojem tehnologije i znanosti koja donosi nove koncepte u jezik;
medicinski vokabular otvoren je i stalno se mijenja, a njegove jedinice često dobivaju nova
značenja. Učenje medicinskog engleskog jezika koji je u posljednjih nekoliko desetljeća postao
lingua franca stvara određene prepreke za učenike u obliku kolokacija, nepravilnih oblika,
postojanja sinonima, dubleta, kratica, lažnih prijatelja itd. Usvajanje medicinskog jezika na
odgovarajućoj razini zahtijeva traženje najprikladnijih strategija poučavanja i učenja. Dobro
poznavanje medicinskog engleskog jezika otvara nove vidike medicinskim stručnjacima i
nudi razne mogućnosti njegove primjene u praksi. Kao međunarodno sredstvo komunikacije,
medicinski engleski jezik polako prodire u nacionalne medicinske rječnike širom svijeta.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).