Čipka u Hrvatskoj - tradicija i održivi razvoj
Pregledni rad
DOI:
https://doi.org/10.32903/p.7.1.7Ključne riječi:
hrvatska čipka, nematerijalna kulturna baština, održivi razvoj, rad, tradicija, umjetnostSažetak
Na UNESCO-vom popisu nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj svoje mjesto zauzela je umjetnost, odnosno vještina tekstilnoga rukotvorstva poznatija kao čipkarstvo koje počiva na zaštiti, promociji i održivosti tradicije. Slijedom toga, održivi razvoj temelji se na integriranom sveobuhvatnom pristupu ekonomskim, ekološkim te društvenim vrijednostima kroz prirodne, društvene i humanističke znanosti. Preplitanje niti iglom ili batićem tvori karakterističan oblik tekstilne djelatnosti koja zahtijeva iznimnu mirnoću, strpljivost, preciznost te specifičan rad ruku čiji je produkt izrade ručni rad zvan čipka. Cilj je rada istražiti te usporediti ulogu i namjenu hrvatske čipke u prošlosti i danas, odnosno osvijestiti održivost tradicije i vrijednost koju i danas nosi hrvatska čipka.
Čipkarska je tradicija u Hrvatskoj njegovana stoljećima, posebice u manjim ruralnim sredinama gdje su žene izradom čipke isplele svoj trag u bogatoj povijesti umjetnosti naroda. Svilene, pamučne, lanene, srebrne i zlatne niti tvore šupljikavi rad vrijedan divljenja. Čipkarski radovi svojim tehnološkim i likovnim obilježjima sastavni su dio kulture zajednice te su ujedno i pokazatelj umjetničkoga stvaralaštva u Hrvatskoj.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2023 Pannoniana

Ovo je djelo licencirano pod Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 Međunarodna licenca.