GLOBALNA KRIZA I SOCIJALNA ZEMLJA
Ključne riječi:
cjelovitost razvoja, logika alijenacije, robno znanje, membranska granica, svjesnost, zajednica, podsvjesno, filozofija biologije, biofilozofija, besklasna subjektivnost, mnoštvoSažetak
Glavna proturječnost globalizacije nije proturječnost između kapitala i demokracije kao takve. Mnogo je šira i tiče se stupnja do kojeg neoliberalna globalizacija pogoduje općoj krizi društvene reprodukcije u svjetskim razmjerima, krizi koja je i ekološka i društvena u isti mah (Gill). Društveni se razvoj ne može više jednostavno usmjeravati ka materijalnim ciljevima i postignućima, nego uključuje nematerijalne dimenzije. Ne može više biti antropocentričan jer obuhvaća planetarnu ekologiju. Njegov je smisao, može se sažeto reći, proces kolektivnog učenja i samoupravljanje čovječanstva (Nederveen Pieterse). Proces učenja je život i djelovanje svih kompleksnih sustava; bez obzira da li su oni jednom bili shvaćeni kao organizmi, strojevi, kultura ili ekonomija,
ne djeluju izolirano, nego međusobno propuštaju i inficiraju jedan drugog konvergirajući ka svojoj virtualnosti (Plant).
Hrvatsko sociološko društvo
Hrčak
