Ekološka zabrinutost. Percepcija ekoloških problema kao zabrinjavajućih

Sažetak

Članak polazi od teze da se ekološki problemi u svijetu i Hrvatskoj nisu smanjili. Njihovo je obilježje
sukcesivnost i kumulativnost u nastajanju i trajnost u postojanju.
Iznose se rezultati empirijskog istraživanja percepcije ekoloških problema (zagađivanje zraka, vode, hrane,
smanjenje prirodnih resursa i obradivih površina, gomilanje komunalnog i opasnog otpada, odumiranje šuma
i klimatske promjene) kao danas «zabrinjavajućih» na reprezentativnom uzorku od 1202 ispitanika u
Hrvatskoj 2004. godine. Primijenjen je instrument od jedanaest tvrdnji.
Najviše su zabrinjavajući «neodgovarajuće zbrinjavanje komunalnog otpada», «gomilanje opasnog
otpada» i «zagađenost hrane», a najmanje zabrinjavajući su «zagađenost pitke vode», «rijeka, jezera i mora»
te «odumiranje šuma». Utvrđene su statistički značajne razlike na nekim sociodemografskim obilježjima.
Multivarijatna analiza izdvojila je dva faktora «klasični ekološki problemi» i «novi ekološki problemi».Računate su korelacije ovih faktora sa socijalno-ekološkim orijentacijama (antropocentrizam, ekocentrizam i tehnocentrizam) i pojedinim tvrdnjama na instrumentu. Usporedba rezultata nekoliko istraživanja (1988., 1994.) s ovima (2004.) pokazuje se da su ispitanici«strože» - u biti «realnije», procjenjivali ekološke probleme. Istodobno su «blaže» - u biti «pesimističnije»,procjenjivali kakvi će ti problemi biti u sljedećem razdoblju (za 10-15 godina). Pri sljedećoj procjeni ispitanici su postupali na isti način. Prosječne vrijednosti aktualne procjene (2004.) veće su nego prijašnje (1988.) aktualne procjene, a manje od očekivanja. Hrvatskoj je potreban eko-barometar.