SESTRINSKA DOKUMENTACIJA U BOLNIČKOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI: UVID U STAVOVE I PERCEPCIJU MEDICINSKIH SESTARA
DOI:
https://doi.org/10.47960/Ključne riječi:
Hrvatska, dokumentacija, opće bolnice, sestrinstvoSažetak
Uvod: Sestrinska dokumentacija obuhvaća zapise o postupcima medicinskih sestara tijekom zdravstvene njege te osigurava kontinuitet i povezanost svih faza zdravstvene skrbi. Iako je zakonski obvezna, sestrinska dokumentacija u bolnicama u Hrvatskoj još uvijek se ne vodi cjelovito. Percepcija i stavovi medicinskih sestara imaju ključnu ulogu u osiguravanju njezinog dosljednog i cjelovitog vođenja.
Cilj: Ispitati stavove i mišljenja medicinskih sestara o vođenju sestrinske dokumentacije i njezinoj važnosti u bolničkoj praksi.
Materijali i metode: Kvalitativno istraživanje provedeno je u Općoj bolnici Zadar od 15. svibnja do 3. lipnja 2024. godine. Podaci su prikupljeni polu-strukturiranim intervjuom koji je temeljen na dostupnoj relevantnoj literaturi.
Rezultati: Analizom podataka kao glavna tema izdvojila se kvaliteta sestrinske dokumentacije unutar koje su izdvojene tri glavne kategorije. Prva je važnost sestrinske dokumentacije, koju ispitanici prepoznaju kao službeni i cjeloviti dokument, dopunu medicinskoj dokumentaciji te sredstvo pravne zaštite. Druga su prepreke kvalitetnom vođenju dokumentacije, među kojima dominiraju nedostatak vremena, osoblja, informatičke opreme, velik broj pacijenata te neprilagođenost elektronske dokumentacije. Treća kategorija odnosi se na doprinos sestrinske
dokumentacije sigurnosti pacijenata kroz holistički pristup, prevenciju neželjenih događaja i jačanje profesionalne odgovornosti.
Zaključak: Medicinske sestre prepoznaju sestrinsku dokumentaciju kao ključan element kvalitete skrbi i sigurnosti pacijenata te kao pravnu zaštitu pacijenata i osoblja. Kvalitetu dokumentacije otežavaju nedostatak vremena i osoblja, tehnička opremljenost, preopterećenost i neadekvatna prilagodba elektronskog sustava. Unatoč tome, kvalitetna dokumentacija doprinosi sigurnosti pacijenata kroz praćenje stanja, olakšan prijenos informacija, profesionalnu odgovornost i prevenciju neželjenih događaja.
