SCINTIGRAFIJA ŠTITNJAČE. POJAVNOST KARCINOMA ŠTITNJAČE U HLADNOM ČVORU
DOI:
https://doi.org/10.47960/Ključne riječi:
karcinom štitnjače, hladni čvor, scintigrafijaSažetak
Uvod: Karcinom štitnjače predstavlja jednu od najčešćih malignih bolesti endokrinog sustava, a njegove promjene često su asimptomatske u početnim stadijima. Hladni čvorovi štitnjače su često suspektni i zahtijevaju daljnje dijagnostičko ispitivanje kako bi se isključio maligni karakter. Dijagnostičke metode poput scintigrafije, ultrazvuka, citološke punkcije i patohistološke analize ključne su za pravilno razlučivanje benignih i malignih lezija. Ovaj rad bavi se analizom incidencije karcinoma štitnjače u bolesnika s hladnim čvorovima, s ciljem procjene efikasnosti različitih dijagnostičkih metoda u otkrivanju malignih promjena.
Cilj: Procijeniti pojavnost karcinoma štitnjače u scintigrafski dokazanom hladnom čvoru.
Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 98 bolesnika koji su u razdoblju od 2023.-2024. godine podvrgnuti scintigrafiji štitnjače zbog sumnje na hladni čvor. U svim slučajevima provedeni su dodatni dijagnostički postupci: ultrazvučni pregled, aspiracijska
citološka punkcija i patohistološka analiza uzoraka tkiva. Analizirani su dob, spol, te dijagnostičke metode za utvrđivanje prirode čvora.
Rezultati: Od 98 pacijenata, najviše bolesnika bilo je u dobi između 60 i 79 godina (43 %). Žene su činile 78,6 % ispitanika. Rezultati su pokazali da je maligni karcinom štitnjače dijagnosticiran u 7,1 % ispitanika. Citološka punkcija pokazala je visoku osjetljivost (93 %) i specifičnost (100 %) u dijagnosticiranju benignih i malignih lezija. Najčešći benigni nalaz bio je folikularni adenom, dok su maligne promjene bile najčešće papilarni karcinomi.
Zaključak: Scintigrafija, ultrazvuk i citološka punkcija ključne su metode u evaluaciji hladnih čvorova štitnjače, pri čemu je citološka punkcija najosjetljivija za razlikovanje benignih od malignih lezija. Rizik malignosti u ovom istraživanju iznosio je 7,1 %, s većim udjelom u muškaraca.
