DRUŠTVENI UGOVOR KAO SCENSKI ČIN
O TEATRALNOM PODRIJETLU KONSTITUTIVNE VLASTI KOD ROUSSEAUA
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.46.2.4Ključne riječi:
konstitutivna vlast, Rousseau, društveni ugovor, ustavna imaginacija, teatralnostSažetak
Ako državna vlast proizlazi iz volje naroda koja je shvaćena kao nedjeljiva, kako narod kao izvorišni politički subjekt može svoju moć vršiti na institucionalno razdijeljen način kakav pretpostavlja moderni konstitucionalizam? U pokušaju da razriješi ovaj paradoks konstitutivne vlasti, suvremena se ustavna teorija periodično vraća kanonskom tekstu Rousseauova Društvenog ugovora. Ovaj rad nastoji pokazati kako Rousseauova teorija teatralnosti, izložena u njegovoj javnoj polemici s Jeanom d’Alembertom, može doprinijeti dinamičnijem razumijevanju koncepta konstitutivne vlasti unutar Rousseauove kontraktualističke teorije. Reevaluacija ključnog argumenta Društvenog ugovora u svjetlu Rousseauova šireg filozofskog opusa pokazuje kako konstitutivna vlast, za koju Rousseau tvrdi da prethodi konstituiranoj vlasti, postoji isključivo u obliku retroaktivne teatralne narativizacije te se, kao takva, odnosi isključivo na kreativnu sposobnost zajednice da sama sebi kontinuirano predočuje vlastiti simbolički univerzum, odnosno postoji samo unutar onoga što je Robert Cover nazvao nomosom. Za Rousseaua, da bi takvo kolektivno predočavanje bilo uvjerljivo, ono mora efektivno prikriti svoj kazališni instrumentarij i lažno se prikazati kao ono što nije i što nikada ne može biti – mora se pojaviti kao javni festival neposredne demokracije.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Darko Vinketa
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
