Upute za izradu rada

PRIJAVA PRILOGA

Kod prijave priloga za objavu u časopisu autori se trebaju pridržavati Smjernica za prijavu priloga. Prilozi za koje je utvrđeno da nisu u skladu sa Smjernicama, neće biti prihvaćeni.

Časopis se objavljuje otvorenome pristupu i svi sadržaji dostupni su u cijelosti. Pristup i korištenje radova dopušteno je uz poštivanje autorskih prava te sukladno licenciji CC BY 4.0.

Uvjeti prijave priloga:

Prijavom priloga autori jamče sljedeće:

  • poštivanje načela akademske čestitosti pri izradi rada
  • da prilog nije ranije objavljivan i nije u postupku recenzije u drugoj publikaciji
  • da je prilog oblikovan prema sustavu i stila citiranja navedenom u Uputama za citiranje (vidi 3.4.)

Prilog se prijavljuje elektroničkim putem – slanjem ispunjenog prijavnog obrasca i datoteke s prilogom na elektroničku adresu Uredništva kdr.urednistvo@gmail.com.

Datoteka sadrži prilog u Microsoft Wordu, a u slučaju da prilog sadrži grafičke i/ili slikovne elemente (fotografije, grafikone, tablice), ovi elementi trebaju biti integrirani u Wordov dokument unutar teksta ili dodani na kraju teksta. Slikovni prilozi trebaju biti umetnuti u tekst u odgovarajućim standardnim formatima JPEG, PNG, GIF te propisano označeni.

 

Opseg rada, izgled i oblikovanje priloga za recenziranje

  1. rubrika časopisa – radovi koji prolaze recenzijski postupak

Znanstveni ili stručni prilozi šalju se dvama recenzentima te prolaze postupak anonimne, dvostruko slijepe, pretežito tuzemne recenzije. Procijeni li Uredništvo potrebnim, prilog šalje i trećemu recenzentu te donosi konačnu ocjenu nakon njegova mišljenja.

Tekst znanstvenih i stručnih priloga je (bez sažetaka, popisa literature i priloga) jedan (1) autorski arak, odnosno 16 kartica (1 kartica = 1800 slovnih mjesta s prazninama), u što su uključene i fusnote. Uredništvo zadržava pravo odluke o obimu teksta ovisno o temi rada i recenzentskim napomenama.

Prilog koji se šalje za 1. rubriku časopisa treba sadržavati sljedeće:

  • naslov i podatke o autoru
  • sažetak (do 250riječi) koji obavezno sadrži podatke o cilju rada, metodologiji, rezultatima, te originalnosti, odnosno vrijednosti
  • tekst prilagođen navedenim smjernicama
  • bibliografiju prilagođenu navedenim smjernicama i Uputama za citiranje
  • ključne riječi međusobno odvojene zarezom (do 5 ključnih riječi).

 

  1. rubrika časopisa – nerecenzirani prilozi

Tekst stručnih nerecenziranih priloga koji uključuje osvrte, vijesti, prikaze, reportaže, crtice i dr., treba sadržavati do 5 kartica (1 kartica = 1800 slovnih mjesta s prazninama), u što su uključene i fusnote. Uredništvo zadržava pravo odluke o obimu teksta ovisno o temi rada.

Prilog koji se šalje za 2. rubriku časopisa treba sadržavati sljedeće:

  • naslov i podatke o autoru
  • kratki sažetak (do 80 riječi)
  • tekst prilagođen navedenim smjernicama
  • bibliografiju prilagođenu navedenim smjernicama i Uputama za citiranje.

 

Oblikovanje teksta

Tekst priloga treba biti pisan fontom Times New Roman, veličine 12, proreda 1,5, dok fusnote trebaju biti pisane fontom Times New Roman, veličine 10, proreda 1. Poglavlja u prilogu numeriraju se arapskim brojevima, a stranice priloga trebaju biti obrojčane.

U zaglavlju dokumenta potrebno je navesti naslov i podnaslov rada ako ga prilog sadrži. Potom se navode podaci o autoru: ime i prezime, stručno zvanje, ustanova zaposlenja, adresa elektroničke pošte.

Tablice i slikovni prilozi u tekstu trebaju biti obrojčane arapskim brojevima te imati naslov, primjerice:

                Slika 1 - Čitaonica Knjižnice Filozofskog fakulteta             

                Tablica 3 - Moderator Analysis: Types of Measurement and Study Year             

Broj slike ili tablice navodi se podebljanim fontom, dok se tekst naslova navodi u kurzivu. Broj i naslov slike stavljaju se ispod slike, dok se broj i naslov tablice stavlja iznad tablice.

 

 

  1. Upute za citiranje

                Časopis Knjižničar/Knjižničarka koristi sustav citiranja s navođenjem bibliografske bilješke koja koristi prvi element citiranog izvora s navođenjem godine i temelji se na APA stilu citiranja (7th ed., 2020., https://apastyle.apa.org/). APA stil definira citiranje u tekstu i popis literature na kraju rada.

  • Citiranje u tekstu

Jedan autor

                Na mjestu navođenja citata izvora s jednim autorom, u zagradi se navodi prezime autora i godina objave, primjerice (Malatesti, 2014). Kod izravnog citiranja potrebno je navesti i redni broj stranice s koje je preuzet citat, odijeljen od godine dvotočkom, primjerice (Malatesti, 2014:16).

Dva autora

                Ako korišteni izvor ima dva autora, navode se prezimena oba autora i godina, primjerice (Laughlin i Ellis, 1986), a kod izravnog citiranja (Laughlin i Ellis, 1986:26).

Tri i više autora

                U slučaju citiranja izvora s tri ili više autora, navodi se prezime prvog autora s nastavkom „i sur.“ primjerice (Engelkenmeier i sur., 2024), kod izravnog citiranja (Engelkenmeier i sur., 2024:46). Za priloge na engleskom jeziku koristit će se oblik „et al.“, primjerice (Engelkenmeier et al., 2024).

Citiranje višestrukih izvora

                Pri citiranju višestrukih izvora na jednom mjestu u tekstu, u zagradi se navode prezimena autora poredana abecedno te pripadajuća godina, odvojeni točka zarezom, primjerice (Adams i sur., 2019; Shumway i Shulman, 2015; Westinghouse, 2017).

Korporativni autor

                Kod citiranja korporativnog autora sa kraticom, u prvom citiranju koristi se puni naziv, primjerice (Državni zavod za statistiku [DZS], 2020), dok se u naknadni citati mogu navesti u skraćenom obliku (DZS, 2020).

                Ako korporativno tijelo nema skraćeni naziv, na svim mjestima citiranja u tekstu koristi se puni naziv, primjerice (Stanford University, 2020).

Uzastopno citiranje i fusnote

                Kod uzastopnog citiranja istog izvora treba prikazati cijeli citat, u APA stilu citiranja ne koristi se navod „isto“ (lat.: ibid.).

                Fusnote se koriste samo u slučaju objasnidbenih bilješki, za što se u tekstu dodaje brojka u superscriptu (1, 2, 3 …) te objašnjenje u podnožju teksta.

Opširnije informacije o citiranju u tekstu možete potražiti na web stranici https://apastyle.apa.org/style-grammar-guidelines/citations.

Popis literature na kraju rada

Svi izvori citirani u tekstu navode se abecednim nizom u popisu literature na kraju rada, koristeći kurziv za navođenje naslova i podnaslova publikacije. Za navođenje citiranih izvora u popisu literature potrebno je držati se pravila APA stila. 

Višestruko autorstvo navodi se različito od navođenja u tekstu, pa se tako za radove koji imaju do 20 autora u popisu literature navode prezimena i inicijali svih autora, dok se ispred prezimena zadnjeg navedenog autora dodaje 'i' (znak '&' u prilogu na engleskom jeziku).

Općenito pravilo za citiranje e-izvora je navođenje DOI identifikatora, a u slučaju kada DOI nije dostupan, navodi se URL.

a) Članak u časopisu (za elektronički dostupne članke u časopisu obavezno navesti poveznicu DOI identifikatora, ako DOI nije dostupan navesti URL rada)

Scruton, R. (1996). The eclipse of listening. The New Criterion, 15(3), 5–13.

Baniya, S. i Weech, S. (2019). Data and experience design: Negotiating community- oriented digital research with service-learning. Purdue Journal of Service-Learning      and International Engagement, 6(1), 11–16. DOI: 10.5703/1288284316979

Durić, D. (2015). Sveobuhvatno o Kranjčeviću. FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja, 27 (1), 232-235.          https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:506266.

b) Poglavlje u knjizi (za elektronički dostupna poglavlja u knjizi obavezno navesti poveznicu DOI identifikatora, ako DOI nije dostupan navesti URL rada)

Aparac-Gazivoda, T. (1990) Publikacija i znanje u bibliotekarstvu. U: S. Tkalac i M. Tuđman                 (Ur.) Informacijske znanosti i znanje (str. 109-116). Zagreb: Zavod za informacijske              studije.

Farrar, B., Krupenye, C., Motes Rodrigo, A., Tennie, C., Fisher, J., Altschul, D. i Ostojić, Lj.      (2022). Replication and reproducibility in primate cognition research. U: B. L. Schartz             i M. Beran (Ur.), Primate Cognitive Studies (str. 532-550). Cambridge: Cambridge           University Press. DOI: 10.1017/9781108955836.

Lasić-Lazić, J., Slavić, A. i Banek Zorica, M. (2004) Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u                 organizaciji znanja. U: J. Lasić-Lazić (Ur.), Odabrana poglavlja iz organizacije znanja               (str. 10–32). Zagreb: Zavod za informacijske studije.   https://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Lasic-Lazic_Slavic_Banek-Zorica_2004.pdf.

c) Rad u zborniku (za elektronički dostupne radove u zborniku obavezno navesti poveznicu DOI identifikatora, ako DOI nije dostupan navesti URL rada)

Pahljina Reinić, R., Bažon, M., Rončević Zubković, B. i Kolić Vehovec, S. (2023). A path           analysis of social-environment factors, appraisals, anxiety, and perceived success           among teachers during the pandemic. U: INTED 2023: 17th International Technology,            Education and Development Conference: INTED Proceedings (str. 6470). Valencia: IATED Academy. DOI: 10.21125/inted.2023.1717.

d) Autorska knjiga (za elektronički dostupne autorske knjige obavezno navesti poveznicu DOI identifikatora, ako DOI nije dostupan navesti URL)

Stoneman, R. (2008). Alexander the Great: A life in legend. London: Yale University Press.

Jackson, L. M. (2019). The psychology of prejudice: From attitudes to social action (2nd ed.).                 American Psychological Association. DOI: 10.1037/0000168-000.

Ledić, J. (2000). Dnevnik Mladena Lokara: uvod u povijest djetinjstva i mladosti. Rijeka:        Filozofski fakultet. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:430166.

e) Urednička knjiga (za elektronički dostupne uredničke knjige obavezno navesti poveznicu DOI identifikatora, ako DOI nije dostupan navesti URL)

Hygum, E. i Pedersen, P. M. (Ur.). (2010). Early childhood education: Values and practices in                 Denmark. Hans Reitzels Forlag. https://earlychildhoodeducation.digi.hansreitzel.dk/

Torino, G. C., Rivera, D. P., Capodilupo, C. M., Nadal, K. L. i Sue, D. W. (Ur.). (2019). Microaggression theory: Influence and implications. John Wiley & Sons. DOI:     10.1002/9781119466642.

Ćulum Ilić, B. i Buchberger, I. (Ur.). (2020). Suvremeni trendovi i izazovi nastavničke profesije : Zbornik Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.             Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet.      https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:340275.           

f) Web stranica (kod citiranja web stranice treba koristiti format: autor, 'godina – mjesec – dan', naslov, naziv web stranice, URL)

Price, D. (2018-03-23). Laziness does not exist. Medium.                 https://humanparts.medium.com/laziness-does-not-exist-3af27e312d01

Državni zavod za statistiku (2024-12-23). Prosječna neto plaća u listopadu 2024. iznosila    1340 eura.  https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-u-listopadu-2024-iznosila-1-nbsp340-eura/2100

 

Opširnije informacije o navođenju referenci u popisu literature možete potražiti na web stranici https://apastyle.apa.org/style-grammar-guidelines/references/examples. Za sva dodatna pitanja i nedoumice obratite se Uredništvu.