Slani krajolici otoka Paga: okus otoka iz kulturnoantropološke perspektive

Sažetak

U članku će se, razumijevajući pojam prehrambenog krajolika (engl. foodscape) kao “dinamične društvene konstrukcije koja povezuje hranu s fizičkim prostorom, društvenim skupinama ili pojedincima te značenjima koja oni pridaju toj hrani” (Adema 2006, 2007; Green 2019) promišljati gastronomski markeri otoka Paga – paška sol, paški sir i paška janjetina. Koncept gustemologije kakav predlaže David Sutton (2001, 2010, 2023), kojim se želi istaknuti važnost okusa u istraživanju kulture prehrane i naglasiti njegova kulturna uvjetovanost, kao i veza s prostorom putem terroira (Trubek 2008; Belaj 2011), pomoći će u analizi dominantnog okusa slanoće, slanosti, saliniteta, koji je osnova izgradnje prehrambenog, pa i gastronomskog identiteta otoka. Sve navedeno smješta se u područje antropologije soli, koja omogućuje promišljanje soli u društvenom i kulturnom kontekstu (Alexianu 2012; Alexianu et al. 2015).

Ključne riječi: antropologija soli, prehrambeni krajolik (foodscape), terroir, gustemologija, gastronomski markeri otoka Paga, slanoća