ALGORITAMSKI OBLICI SIGURNOSNE KOMUNIKACIJE U DIGITALNOM OKRUŽENJU

Sažetak

Digitalna transformacija sigurnosnih institucija zahtijeva dublje razumijevanje načina na koje algoritamski oblikovana komunikacija utječe na povjerenje, interpretaciju i kognitivnu angažiranost građana. U fokusu ovog znanstvenog istraživanja nalazi se način na koji personalizirani digitalni sadržaji, mehanizmi selektivne izloženosti (eho-komore) i obrazovno-socijalni kontekst strukturiraju percepciju sigurnosnih institucija među korisnicima u ranoj odrasloj dobi. Poseban naglasak stavljen je na odnos između razine obrazovanja, digitalne pismenosti i sposobnosti prepoznavanja algoritamskih obrazaca u svakodnevnoj komunikaciji, s ciljem razumijevanja kako se povjerenje prema sigurnosnim akterima oblikuje unutar digitalnog informacijskog prostora. Istraživanje je provedeno na uzorku od 412 digitalno aktivnih korisnika u Republici Hrvatskoj, kombinacijom strukturiranog online upitnika i kvalitativne analize institucionalnih digitalnih poruka. Kvantitativni podaci obrađeni su deskriptivnom statistikom, hi-kvadrat testovima, faktorskom i višestrukom regresijskom analizom. Rezultati pokazuju da intenzivnija uključenost u algoritamski preporučene sadržaje povećava otvorenost prema institucionalnoj komunikaciji, ali istodobno nosi rizik potvrde već usvojenih stavova. Ispitanici s višim obrazovanjem iskazuju višu razinu kritičnosti, dok ponavljana izloženost zatvorenim informacijskim krugovima smanjuje percepciju raznolikosti. Nalazi ukazuju na nužnost razvoja etički odgovornih, normativno transparentnih i društveno osjetljivih modela sigurnosne komunikacije, koji se temelje na jačanju digitalne pismenosti i zaštiti pluralizma u informiranju građana.