PRAVNO UREĐENJE ODNOSA ČLANOVA U ZATVORENIM (CLOSELY HELD) DRUŠTVIMA NA PRIMJERU HRVATSKOG DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.1.2Ključne riječi:
zatvoreno društvo; društvo s ograničenom odgovornošću; korporativno upravljanje; istup člana; isključenje člana; kodeks korporativnog upravljanja zatvorenim društvimaSažetak
U radu su obrađena specifična pravna pitanja odnosa između članova koja se pojavljuju u zatvorenom društvu. Autorice su “zatvorena društva” odredile funkcionalno na način da su obradile značajke ovih društava koje ih razlikuju od drugih društava, bez obzira na to u kojem su pravnom obliku osnovana. Iz dostupnih podataka proizlazi da je u RH prisutan znatni broj ovih društava, što odgovara i komparativnoj slici. U okviru dinamike odnosa između članova zatvorenog društva, ističu se dva specifična korporativnopravna problema: potencijalna zlouporaba položaja većinskog člana, posebice ako je taj član ujedno i član uprave, i tzv. blokada skupštine kada članovi imaju jednaka upravljačka prava/glasove na skupštini, a ne mogu se usuglasiti pri donošenju odluke. U oba slučaja u srcu problema nalaze se osobni odnosi između članova. S obzirom na to da je najčešći predstavnik zatvorenog društva društvo s ograničenom odgovornošću, u RH i komparativno, u radu je analizirana dostupna hrvatska sudska praksa po pitanju istupa i isključenja člana iz društva kao načina rješavanja sukoba interesa između članova d.o.o.-a radi opstanka društva. U radu se predlaže veće korištenje prava autonomnog uređenja odnosa između članova društva. Tako se autorice zalažu da se društvenim ugovorom preciznije urede upravljačka prava članova, da se odrede viši kvorumi za donošenje nekih odluka u skupštini čime se osigurava i važnost glasova manjinskih članova, kao da se u nadležnosti skupštine društva ostave pitanja kojima članovi mogu u najvećoj mjeri utjecati na vođenje poslova društva. Također, mišljenje autorica je da bi formiranje nadzornog organa moglo pozitivno utjecati na uravnoteženje odnosa snaga između članova društva, posebice većinskog i manjinskih članova. Pri izradi društvenog ugovora od velike koristi može biti i postojanje preporuka
za unaprjeđenje korporativnog upravljanja tim društvima u formi kodeksa, kao što to već postoji na komparativnoj razini, te se autorice de lege ferenda zalažu za izradu takvog kodeksa na razini RH.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u dijamantnom (platinastom) otvorenom pristupu, što znači da su svi objavljeni radovi u cijelosti i trajno slobodno dostupni čitateljima bez naknade, pri čemu se autorima ne naplaćuju naknade za objavu radova (APC).
Zaključno s volumenom 44, brojem 1, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljivani su pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0). Od volumena 44, broja 2 nadalje, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljuju se pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0). Važećom licencijom dopušteno je korištenje, dijeljenje i umnožavanje djela isključivo u nekomercijalne svrhe, uz obvezno navođenje autora, djela i izvora. Prerada, izmjene te distribucija prerađenih ili izmijenjenih inačica djela nisu dopuštene.
Radove objavljene u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz obvezno navođenje poveznice na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
Autor rada objavljenog u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci zadržava autorska prava. Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u časopisu autoru je dopušteno rukopis toga rada ili njegov prijevod objaviti u drugom časopisu, uz obvezan detaljan i jasan navod o prvotnoj objavi rada u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci s poveznicom na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
