UČINAK NOVE EU UREDBE 2016/679 (GDPR) NA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA U REPUBLICI HRVATSKOJ
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.1.13Ključne riječi:
GDPR; osobni podaci; kazne; pseudonimizacija; pravo na zaborav; obrada podataka; službenik za zaštitu podataka; usklađenost; učinak; zaštita podatakaSažetak
Nakon više od sedam godina od početne inicijative i četiri godine pregovora, novi europski okvir za zaštitu osobnih podataka konačno je usvojen u travnju 2016. godine. Opća EU uredba o zaštiti osobnih podataka 2016/679 ili GDPR (General Data Protection Regulation) zamjenjuje trenutnu EU direktivu i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije. Mogućnost prilagodbe određenih dijelova ipak je ostavljena u nacionalnom zakonodavstvu zaključno s 25. svibnja 2018. kada se GDPR počinje primjenjivati! Ključna pretpostavka razvoja suvremene digitalne ekonomije temelji se na ubrzanom razvoju informacijskih i komunikacijskih tehnologija, istodobno stvarajući nove izazove i ugroze privatnosti i zaštite osobnih podataka. Obrada podataka, osobito obrada osobnih podataka, novi IT alati i digitalno tržište, razvilo je potrebu za povećanjem zaštite privatnosti novih digitalnih proizvoda i usluga. Rješenje je navedeno u novoj reformi EU okviru zaštite osobnih podataka koja unosi velike promjene u načine upravljanja osobnim podacima i izravno se primjenjuje na sve organizacije koje raspolažu osobnim podacima građana Europske unije. Također, GDPR sa sobom donosi bitne promjene u pravilima koja definiraju osobne podatke te uvoodi nove pojmove kao i usklađenost,
planiranje, implementaciju, održavanje usklađenosti te procjenu učinka. U nekim slučajevima organizacije će trebati imenovati i kvalificiranog službenika za zaštitu osobnih podataka (DPO – Data Protection Officer) koji će odgovarati izravno Upravi. Ustanove i tvrtke dužne su usklađivanje završiti do 25. svibnja 2018., kada se GDPR počinje primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji. U ovom radu autori će predstaviti odredbe i primjenu nove EU Uredbe o zaštiti podataka i odredbama javnog i privatnog sektora u provedbi GDPR-a, s posebnim naglaskom na procjenu učinka koja će osigurati modernizirani okvir za zaštitu
podataka u Europi. Nova će pravila uspostaviti europski zakon o zaštiti podataka, uvodeći novu definiciju osobnih podataka i zamjenjujući trenutne nedosljedne nacionalne zakone u svrhu u povećanja razine zašite podataka kao i povećanja pravne sigurnosti u rastućoj digitalnoj ekonomiji.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u dijamantnom (platinastom) otvorenom pristupu, što znači da su svi objavljeni radovi u cijelosti i trajno slobodno dostupni čitateljima bez naknade, pri čemu se autorima ne naplaćuju naknade za objavu radova (APC).
Zaključno s volumenom 44, brojem 1, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljivani su pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0). Od volumena 44, broja 2 nadalje, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljuju se pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0). Važećom licencijom dopušteno je korištenje, dijeljenje i umnožavanje djela isključivo u nekomercijalne svrhe, uz obvezno navođenje autora, djela i izvora. Prerada, izmjene te distribucija prerađenih ili izmijenjenih inačica djela nisu dopuštene.
Radove objavljene u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz obvezno navođenje poveznice na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
Autor rada objavljenog u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci zadržava autorska prava. Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u časopisu autoru je dopušteno rukopis toga rada ili njegov prijevod objaviti u drugom časopisu, uz obvezan detaljan i jasan navod o prvotnoj objavi rada u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci s poveznicom na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
