O RAZLOZIMA ZA IZUZEĆE I O POKRETANJU INCIDENTALNOG POSTUPKA ZA IZUZEĆE
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.40.1.1Ključne riječi:
izuzeće; apsolutni razlozi; relativni razlozi; de lege ferenda preporukeSažetak
U radu se analiziraju dva segmenta instituta izuzeća sudaca u parničnom postupku - razlozi zbog kojih se može inicirati incidentalni postupak izuzeća i pitanje inicijative za pokretanje tog postupka. Razlozi za izuzeće izlažu se i obrađuju s obzirom na to imaju li značenje tzv. apsolutnih i tzv. relativnih razloga za izuzeće. Kad je riječ o tzv. apsolutnim razlozima, razlozima čija je lista taksativno utvrđena u Zakonu, preispituju se odredbe kojima su regulirane pojedine grupe tih razloga, način njihova određenja, međusobni odnos i struktura. U vezi s tzv. relativnim razlozima nastoji se odrediti sadržaj i domašaj
opće klauzule prema kojoj značenje razloga za izuzeće može imati svaka okolnost koja može dovesti u sumnju nepristranost suca, a zatim se primjerice izlažu subjektivne i objektivne okolnosti koje su prema (domaćoj i komparativnoj) praksi i doktrini imale odnosno mogle imati značenje takvog razloga, odnosno one za koje se našlo da ga nemaju. Problemski kompleks inicijative za pokretanje incidentalnog postupka izuzeća istražuje se s obzirom na to pokreće li se taj postupak ofi cijelnom radnjom suca, predsjednika suda kao suca ili predsjednika suda kao tijela ovlaštenog odlučiti o izuzeću, odnosno zahtjevom
stranke, te s obzirom na vrstu razloga zbog kojega je ta inicijative poduzeta. Pritom se tumačenjem relativno zastarjelih, nedovoljno određenih i međusobno neusklađenih normi koje uređuju ovaj problemski kompleks pokušavaju već de lege lata ponuditi rješenja kojima bi se one uskladile s ustavnopravno i konvencijski utvrđenim pravima stranaka na neovisni i nepristrani sud, na zakonskog suca i na pravično suđenje. Zaključno se predlažu određena rješenja kojima bi se već de lege lata, ali de iure condendo unaprijedili normativna
osnova i primjena obrađenih segmenata instituta.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u dijamantnom (platinastom) otvorenom pristupu, što znači da su svi objavljeni radovi u cijelosti i trajno slobodno dostupni čitateljima bez naknade, pri čemu se autorima ne naplaćuju naknade za objavu radova (APC).
Zaključno s volumenom 44, brojem 1, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljivani su pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0). Od volumena 44, broja 2 nadalje, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljuju se pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0). Važećom licencijom dopušteno je korištenje, dijeljenje i umnožavanje djela isključivo u nekomercijalne svrhe, uz obvezno navođenje autora, djela i izvora. Prerada, izmjene te distribucija prerađenih ili izmijenjenih inačica djela nisu dopuštene.
Radove objavljene u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz obvezno navođenje poveznice na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
Autor rada objavljenog u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci zadržava autorska prava. Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u časopisu autoru je dopušteno rukopis toga rada ili njegov prijevod objaviti u drugom časopisu, uz obvezan detaljan i jasan navod o prvotnoj objavi rada u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci s poveznicom na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
