ISTICANJE POVREDA KONVENCIJSKIH I USTAVNIH PRAVA U POSTUPCIMA PRED REDOVNIM SUDOVIMA
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.40.1.20Ključne riječi:
Ustavni sud; ESLJP; Konvencija, Ustav; načelo supsidijarnosti; Protokol 15; konvencijsko pravo; ustavno pravo; ustavna tužba; zahtjev ESLJP-u; argumentacija.Sažetak
Prema stajalištu Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP) načelo supsidijarnosti jedno je od temeljnih načela na kojima se temelji konvencijski nadzorni sustav. Konkretno to znači da je mehanizam zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda uspostavljen Konvencijom supsidijaran u odnosu prema nacionalnim sustavima zaštite ljudskih prava. U radu se ističe protek vremena u kojem su sve strane u sudskim postupcima morale shvatiti i prihvatiti važnost primjene Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ali i Ustava Republike Hrvatske u postupcima pred redovnim sudovima. Važnost ova dva dokumenta konkretizira se kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava, koji su svojom
ulogom interpretatora Konvencije, odnosno Ustava jasno definirali sadržaje pojedinih ustavnih i konvencijskih prava, sloboda, jamstava i načela te stvorili putokaz za njihovu kvalitetniju zaštitu. Prednosti isticanja povreda konvencijskih i ustavnih prava već tijekom postupaka pred redovnim sudovima nesporna je, a u radu se ističe i njihova obveznost, u situacijama kada stranke svojim zahtjevima teže doći pred sudove na tim instancama. Autorice, baveći se karijerno ustavnim i konvencijskim pravom, prate razvoj prakse ovih sudova, posebno Ustavnog suda, pa tako i uviđaju pooštravanje kriterija i jednog i drugog suda za meritorno odlučivanje u pojedinačnim predmetima. U radu se stavlja naglasak na odluke Ustavnog suda i ESLJP-a u kojima je došlo do izražaja načelo supsidijarnosti. Pojašnjava se važnost ustavne tužbe i položaj ustavnog sudovanja u odnosu na redovne sudske postupke te se naglašava prijelaz Ustavnog suda na ustavnu argumentaciju umjesto redovnosudske, koja je prevladavala u ranijoj ustavnosudskoj praksi. U tom se kontekstu sagledava i uočava još uvijek nedovoljno „korištenje“ ustavnosudskih i konvencijskih argumenata i pogrešna argumentacija ustavne tužbe i zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava redovnim žalbenim razlozima.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u dijamantnom (platinastom) otvorenom pristupu, što znači da su svi objavljeni radovi u cijelosti i trajno slobodno dostupni čitateljima bez naknade, pri čemu se autorima ne naplaćuju naknade za objavu radova (APC).
Zaključno s volumenom 44, brojem 1, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljivani su pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0). Od volumena 44, broja 2 nadalje, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljuju se pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0). Važećom licencijom dopušteno je korištenje, dijeljenje i umnožavanje djela isključivo u nekomercijalne svrhe, uz obvezno navođenje autora, djela i izvora. Prerada, izmjene te distribucija prerađenih ili izmijenjenih inačica djela nisu dopuštene.
Radove objavljene u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz obvezno navođenje poveznice na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
Autor rada objavljenog u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci zadržava autorska prava. Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u časopisu autoru je dopušteno rukopis toga rada ili njegov prijevod objaviti u drugom časopisu, uz obvezan detaljan i jasan navod o prvotnoj objavi rada u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci s poveznicom na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
