ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE
(U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE)
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.2.7Ključne riječi:
Austro-ugarska nagodba; Hrvatsko-ugarska nagodba; delegacija; dualizam; zajednički posloviSažetak
Ove godine navršava se 150. obljetnica donošenja Austro-ugarske nagodbe,
kompromisa između Austrije i Ugarske koji je u mnogim segmentima poslužio
kao predložak za godinu dana kasnije sklopljenu Hrvatsko-ugarsku nagodbu.
Ovima dvjema nagodbama Mađari su uredili svoje odnose s dvorom i s
Trojednom Kraljevinom Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom, s kojom se
Ugarska od 1102. nalazila u državnoj zajednici. Tako je okončan dugotrajni
sukob s Austrijom, a i hrvatsko pitanje je u Budimpešti i Beču skinuto s
dnevnog reda.
Nagodbe su usvojene na sličan način, pregovorima kraljevinskih odbora, prihvaćanjem
zakonskih članaka u zemaljskim saborima, njihovim sankcioniranjem
od strane kralja, a potom proglašavanjem u saborima. Broj članaka (69
odnosno 70), kao i mnoge formulacije u njima, čine temelj za njihovu poredbenu
analizu. Objema je zajedničko i to da su ih ugovorne stranke (Austrija i
Ugarska s jedne strane te Hrvatska i Ugarska s druge) različito tumačile, pa
su nagodbe služile i kao stalno sredstvo javnopravnoga prijepora i političke
borbe unutar pojedinih dijelova monarhije, kao i između dviju polovina dvojne
monarhije.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i njegov je sadržaj u cijelosti besplatan. Zaključno s volumenom 44, broj 1, časopis je bio licenciran pod CC BY-NC 4.0 International licencom. Trenutno je licenciran je u skladu s CC BY-NC-ND 4.0. licencom. Navedena licenca dopušta korištenje, dijeljenje i umnažanje djela, ali samo u nekomercijalne svrhe i uz uvjet da se ispravno citira djelo i autora te uputi na izvor. Licenca ne dopušta dijeljenje djela u prerađenom ili izmijenjenom obliku.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Autor zadržava autorska prava. Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu. Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
