PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE POSJEDUJU TIJELA JAVNE VLASTI
KROZ USTAVNOSUDSKI ASPEKT I STAJALIŠTA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.1.18Ključne riječi:
pravo na pristup informacijama; Ustavni sud; Europski sud; načela; test javnog interesaSažetak
Pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti uvedeno
je u Ustav Republike Hrvatske, kao ustavno jamstvo, promjenama Ustava iz
2010. godine. Na zakonskoj razini u naš pravni sustav uvedeno je Zakonom o
pravu na pristup informacijama iz 2003. Prema defi niciji iz Zakona o pravu na
pristup informacijama iz 2013., koji je na snazi, pravo na pristup informacijama
obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije te obvezu tijela
javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje
informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kad takvo objavljivanje proizlazi
iz obveze određene zakonom ili drugim propisom. U ovom radu prikazano je
sadašnje zakonsko uređenje, stajalište Europskog suda za ljudska prava te su
analizirani primjeri odluka Ustavnog suda koje se odnose na obavještavanje
zainteresirane javnosti pri donošenju propisa i na slučajeve u kojima se pojavilo
pitanje preteže li pravo na pristup informacijama ili njemu suprotstavljeno
pravo na zaštitu osobnih podataka, također zajamčeno Ustavom u članku 37., a
razrađeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Navodi se da ograničenja prava
na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem
u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a
propisuju se zakonom. Istaknuta su načela prava na pristup informacijama te je
ukazano na značaj testa javnog interesa. Navode se pravna stajališta ESLJP-a
izražena u presudi Társaság a Szabadságjogokért protiv Mađarske, koja je i
Ustavni sud primjenjivao u svojim odlukama.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u dijamantnom (platinastom) otvorenom pristupu, što znači da su svi objavljeni radovi u cijelosti i trajno slobodno dostupni čitateljima bez naknade, pri čemu se autorima ne naplaćuju naknade za objavu radova (APC).
Zaključno s volumenom 44, brojem 1, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljivani su pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0). Od volumena 44, broja 2 nadalje, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljuju se pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0). Važećom licencijom dopušteno je korištenje, dijeljenje i umnožavanje djela isključivo u nekomercijalne svrhe, uz obvezno navođenje autora, djela i izvora. Prerada, izmjene te distribucija prerađenih ili izmijenjenih inačica djela nisu dopuštene.
Radove objavljene u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz obvezno navođenje poveznice na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
Autor rada objavljenog u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci zadržava autorska prava. Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u časopisu autoru je dopušteno rukopis toga rada ili njegov prijevod objaviti u drugom časopisu, uz obvezan detaljan i jasan navod o prvotnoj objavi rada u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci s poveznicom na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
