PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE POSJEDUJU TIJELA JAVNE VLASTI
KROZ USTAVNOSUDSKI ASPEKT I STAJALIŠTA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.1.18Ključne riječi:
pravo na pristup informacijama; Ustavni sud; Europski sud; načela; test javnog interesaSažetak
Pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti uvedeno
je u Ustav Republike Hrvatske, kao ustavno jamstvo, promjenama Ustava iz
2010. godine. Na zakonskoj razini u naš pravni sustav uvedeno je Zakonom o
pravu na pristup informacijama iz 2003. Prema defi niciji iz Zakona o pravu na
pristup informacijama iz 2013., koji je na snazi, pravo na pristup informacijama
obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije te obvezu tijela
javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje
informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kad takvo objavljivanje proizlazi
iz obveze određene zakonom ili drugim propisom. U ovom radu prikazano je
sadašnje zakonsko uređenje, stajalište Europskog suda za ljudska prava te su
analizirani primjeri odluka Ustavnog suda koje se odnose na obavještavanje
zainteresirane javnosti pri donošenju propisa i na slučajeve u kojima se pojavilo
pitanje preteže li pravo na pristup informacijama ili njemu suprotstavljeno
pravo na zaštitu osobnih podataka, također zajamčeno Ustavom u članku 37., a
razrađeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Navodi se da ograničenja prava
na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem
u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a
propisuju se zakonom. Istaknuta su načela prava na pristup informacijama te je
ukazano na značaj testa javnog interesa. Navode se pravna stajališta ESLJP-a
izražena u presudi Társaság a Szabadságjogokért protiv Mađarske, koja je i
Ustavni sud primjenjivao u svojim odlukama.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i njegov je sadržaj u cijelosti besplatan. Zaključno s volumenom 44, broj 1, časopis je bio licenciran pod CC BY-NC 4.0 International licencom. Trenutno je licenciran je u skladu s CC BY-NC-ND 4.0. licencom. Navedena licenca dopušta korištenje, dijeljenje i umnažanje djela, ali samo u nekomercijalne svrhe i uz uvjet da se ispravno citira djelo i autora te uputi na izvor. Licenca ne dopušta dijeljenje djela u prerađenom ili izmijenjenom obliku.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Autor zadržava autorska prava. Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu. Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
