ANALIZA ZAK. ČLANKA XXXIV. IZ 1873. O IZMJENAMA I DOPUNAMA HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.46.3.4Ključne riječi:
Zak. članak 1. iz 1868., pregovori o izmjeni i dopuni nagodbenog zakona, financijska nagodba, Zak. članak 34. iz 1873., hrvatska autonomija.Sažetak
Hrvatsko-ugarska nagodba (Zak. članak 1. iz 1868.) bila je kompromis kojim su uređeni ustavnopravni odnosi između dviju država. Međutim, prilikom oživotvorenja toga zakona pokazalo se da financijski dio nagodbe, ovlasti hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog ministra bez lisnice, prava i dužnosti bana te položaj i uloga autonomne vlade nisu bili precizno definirani, čime je omogućeno različito tumačenje zakona. Samo pet godina kasnije stvorene su pretpostavke za izmjene i dopune toga zakona. U vrijeme revizije nagodbe Kraljevina Ugarska ostvarila je svoje nacionalne i političke ciljeve: sklopila je nagodbu s Austrijom i Hrvatskom, te usvojila Zakon o narodnostima. Postala je država koja je načelno ravnopravna s Austrijom i upravlja polovicom monarhije. Mađari su bili brojčano, ekonomski, politički i vojno znatno jači od Hrvatske, pa je zato hrvatsko nastojanje da putem izmjena i dopuna nagodbenog zakona Trojednica ostvari jednakopravnost bilo unaprijed osuđeno na propast. Ipak je Hrvatska dobila određene olakšice, napose u financijskom pogledu. U ovome radu, na temelju saborskih spisa, dnevnika Zastupničkog doma i Kuće velikaša zajedničkog sabora te zapisnika sa sjednica Ministarskog vijeća, analiziramo postupak usvajanja zakonskog članka o izmjenama i dopunama nagodbe i njegove odredbe.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 László Heka
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
