CYBERATTACKS AS GROUNDS FOR THE DECLARATION OF A STATE OF EMERGENCY
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.46.3.5Ključne riječi:
kibernetički napadi, izvanredno stanje, izvanredne ovlasti, pravo nacionalne sigurnosti, upravljanje ustavnim krizamaSažetak
KIBERNETIČKI NAPADI KAO TEMELJ ZA PROGLAŠAVANJE IZVANREDNOG STANJA
Ovaj rad razmatra mogućnost da veliki kibernetički napadi predstavljaju legitiman razlog za proglašenje izvanrednog stanja. Središnja teza je da, iako kibernetički napadi ne pripadaju tradicionalnim kategorijama izvanrednih situacija, njihova sve veća sposobnost ozbiljnog ugrožavanja ključnih državnih funkcija zahtijeva preispitivanje pravnih kriterija za korištenje izvanrednih ovlasti. U radu se ističe da se izvanredno stanje može opravdano proglasiti ako kibernetički napad izazove sustavno narušavanje kritične infrastrukture, javnog reda ili nacionalne sigurnosti te dosegne razinu ozbiljnosti usporedivu s onom konvencionalnih izvanrednih situacija. Primjeri iz stvarnog života, poput kibernetičkih napada na Estoniju 2007. godine i ransomware krize u Kostariki 2022. godine, prikazuju različite odgovore država i evoluciju pravnog poimanja kibernetičkih prijetnji. Istodobno, u radu se upozorava na opasnost od normalizacije izvanrednih režima kao odgovora na stalne ili nejasne prijetnje u kibernetičkom prostoru. Postoji rizik da dugotrajno ili neopravdano korištenje izvanrednih mjera potkopa demokratsko upravljanje. Iako u određenim i iznimnim okolnostima kibernetički napadi mogu opravdati proglašenje izvanrednog stanja, takve odluke moraju ostati iznimka i biti temeljene na načelima nužnosti, proporcionalnosti i demokratskog nadzora.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 rok dacar
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
