CYBERATTACKS AS GROUNDS FOR THE DECLARATION OF A STATE OF EMERGENCY
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.46.3.5Ključne riječi:
kibernetički napadi, izvanredno stanje, izvanredne ovlasti, pravo nacionalne sigurnosti, upravljanje ustavnim krizamaSažetak
KIBERNETIČKI NAPADI KAO TEMELJ ZA PROGLAŠAVANJE IZVANREDNOG STANJA
Ovaj rad razmatra mogućnost da veliki kibernetički napadi predstavljaju legitiman razlog za proglašenje izvanrednog stanja. Središnja teza je da, iako kibernetički napadi ne pripadaju tradicionalnim kategorijama izvanrednih situacija, njihova sve veća sposobnost ozbiljnog ugrožavanja ključnih državnih funkcija zahtijeva preispitivanje pravnih kriterija za korištenje izvanrednih ovlasti. U radu se ističe da se izvanredno stanje može opravdano proglasiti ako kibernetički napad izazove sustavno narušavanje kritične infrastrukture, javnog reda ili nacionalne sigurnosti te dosegne razinu ozbiljnosti usporedivu s onom konvencionalnih izvanrednih situacija. Primjeri iz stvarnog života, poput kibernetičkih napada na Estoniju 2007. godine i ransomware krize u Kostariki 2022. godine, prikazuju različite odgovore država i evoluciju pravnog poimanja kibernetičkih prijetnji. Istodobno, u radu se upozorava na opasnost od normalizacije izvanrednih režima kao odgovora na stalne ili nejasne prijetnje u kibernetičkom prostoru. Postoji rizik da dugotrajno ili neopravdano korištenje izvanrednih mjera potkopa demokratsko upravljanje. Iako u određenim i iznimnim okolnostima kibernetički napadi mogu opravdati proglašenje izvanrednog stanja, takve odluke moraju ostati iznimka i biti temeljene na načelima nužnosti, proporcionalnosti i demokratskog nadzora.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Verzije
- Verzije 22-04-2026 (2)
- Verzije 15-12-2025 (1)
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 rok dacar

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u dijamantnom (platinastom) otvorenom pristupu, što znači da su svi objavljeni radovi u cijelosti i trajno slobodno dostupni čitateljima bez naknade, pri čemu se autorima ne naplaćuju naknade za objavu radova (APC).
Zaključno s volumenom 44, brojem 1, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljivani su pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0). Od volumena 44, broja 2 nadalje, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljuju se pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0). Važećom licencijom dopušteno je korištenje, dijeljenje i umnožavanje djela isključivo u nekomercijalne svrhe, uz obvezno navođenje autora, djela i izvora. Prerada, izmjene te distribucija prerađenih ili izmijenjenih inačica djela nisu dopuštene.
Radove objavljene u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz obvezno navođenje poveznice na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
Autor rada objavljenog u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci zadržava autorska prava. Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u časopisu autoru je dopušteno rukopis toga rada ili njegov prijevod objaviti u drugom časopisu, uz obvezan detaljan i jasan navod o prvotnoj objavi rada u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci s poveznicom na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
