RASUĐIVANJE O ZAKONODAVNOM (VJERODOSTOJNOM) TUMAČENJU U TEORIJI RICCARDA GUASTINIJA I PRAKSI USTAVNOG SUDAREPUBLIKE HRVATSKE
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.46.3.2Ključne riječi:
tumačenje, tumačeća norma, vjerodostojno tumačenje, Ustavni sud Republike Hrvatske, dioba vlasti.Sažetak
U ovom radu prikazat će se teorijski okvir za analizu instituta zakonodavnog (vjerodostojnog) tumačenja. Prikazat će se i argumentacija Ustavnoga suda Republike Hrvatske od 11. srpnja 2023. kojom je ukinuo vjerodostojno tumačenje zakona u hrvatskom pravnom sustavu. Unutar teorijskog okvira posebno će se obraditi pojam tumačeće norme, usporediti zakonodavnu i tumačeću normu s obzirom na strukturu, funkciju i sposobnost djelovanja norme te stvaranje novog prava, uvesti tri varijante teorije o načelu diobe vlasti te prikazati elemente sudbene i tumačeće norme u kontekstu teorije o diobi vlasti. Unutar prikaza rasuđivanja Ustavnog suda prikazat će se uvidi Suda o prirodi vjerodostojnog tumačenja i razlozi koje navodi kao argumentaciju za ukidanje toga instituta. Na temelju postavljenoga teorijskog okvira analizirat će se rasuđivanje Ustavnoga suda
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Žaklina Harašić, Mario Krešić

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
