Ekonomski razvoj Kotara Sisak 1960. - 1970. i "Banijska koncepcija"

Sažetak

Početkom šezdesetih godina proteklog stoljeća područje Banije (Banovine)[1] bilo je suočeno sa zakašnjelom poslijeratnom obnovom i velikim stupnjem nerazvijenosti. Zbog toga je sukladno tadašnjim ustavnim određenjima pokrenuta inicijativa da se održi Opći sabor tadašnjeg Kotara Sisak s ciljem da se izradi i provede sedmogodišnja strategija razvoja Siska i Banije. Područje tadašnjeg Kotara Sisak uglavnom se preklapa s područjem današnje Sisačko-moslavačke županije. Najvažnija razlika je što je tadašnji Kotar nekoliko godina obuhvaćao i područje Ivanić Grada.

Sabor na kojem je učestvovalo 288 osoba održan je u Petrinji 1963. godine a strategija je nakon sveobuhvatne rasprave u općinama usvojena početkom 1964. godine. Bio je to veoma zanimljiv i za suvremeno doba instruktivan primjer izrade strategije razvoja „odozdo“ uz masovno sudjelovanje u javnoj raspravi preko tisuću osoba iz svih općina (Dvor, Kostajnica, Novska, Glina, Petrinja, Ivanić Grad, Kutina i Sisak). Tek nakon usvajanja na Kotarskoj skupštini u Sisku, strateški dokument je usvojen i na sjednici Izvršnog vijeća i Sabora. Taj redoslijed usvajanja dokumenta je također zanimljiv jer donekle opovrgava uobičajenu predstavu o tadašnjem direktivnom režimu koji isključivo upravlja „odozgo“.

Za dokument o dugoročnoj koncepciji razvoja Banije kasnije se koristio kolokvijalni naziv „Banijska koncepcija“. Pored osnovnog koncepta razvoja, dokumentom je bila predviđena posebna institucionalna struktura za njegovu provedbu pa je uskoro osnovan i poseban Fond za razvoj Banije. Taj fond je bio na određeni način uzor i preteča državnog fonda za razvoj nerazvijenih krajeva koji je osnovan tek tri godine kasnije. Za svako razvojno područje izrađen je detaljan financijski plan i terminski plan za realizaciju. Bio je to zapravo pilot projekt razvoja nerazvijenih u bivšoj državi. Zanimljivo je da sličnih uzora nije bilo ni u svijetu jer se ekonomska znanost i praksa do tada nisu bavili regionalnim razvojem i problem teritorijalnih razlika u razvijenosti. To se do tada nije smatralo problemom kojeg treba rješavati. Tek početkom 1960-ih godina u svijetu se javljaju prve inicijative i prvi znanstveni i stručni radovi s tom temom.

Iako nisu postojali slični uzori, rezultati ostvarivanja ove strategije bili su, unatoč brojnim teškoćama i preprekama, iznad očekivanja tadašnjih aktera. U radu se analiziraju okolnosti u kojima je usvojena i realizirana Banijska koncepcija. Analizirati će se institucionalni ustroj i organizacija provedbe s posebnim fokusom na specifične načine financiranja u čemu su sudjelovali građani i brojna poduzeća s područja Siska i Banije. Zatim će se prikazati glavne prepreke i teškoće te načini njihovog rješavanja te osnovna postignuća koja su imala dugoročni utjecaj na gospodarski i društveni razvoj  područja Siska i Banije, odnosno današnje Sisačko-moslavačke županije.

Razdoblje ekonomskog i društvenog razvoja Kotara Sisak od 1963. do 1970. godine po mnogo čemu je definiralo gospodarski profil Siska i čitave regije za kasnija desetljeća. Visoku stopu rasta proizvodnje, zaposlenosti, dohotka i investicija pratile su i prve naznake konfliktnih odnosa između Siska i banijskih općina i između različitih centara moći prvenstveno u Sisku. Iako se javno političku situaciju i društvene odnose prikazivalo kao harmonične u pozadini su se, naročito na sastancima bez prisustva javnosti i novinara, često vrlo otvoreno iznosile različite suprotstavljene ideje i koncepcije. U navedenom razdoblju nema otvorenih i javnih  međunacionalnih suprotstavljanja iako se u nekim raspravama o rasporedu investicija po općinama može razaznati i takvih tonova. Pitanja međunacionalnih odnosa kao politička pitanja javljaju se krajem ovog razdoblja i početkom sedamdesetih godina potaknuta općom klimom društvenog i političkog pokreta koji je poznat kao hrvatsko proljeće. U tom kontekstu je zanimljiva evolucija naziva tadašnjeg plana razvoja Kotara Sisak. U početku on ima neutralan naziv „ sedmogodišnji plan razvoja“ da bi se vrlo brzo u fazi raspodjele novca za investicije i određivanja obveza ulaganja počeo nazivati „Banijska koncepcija“ čime se htjelo implicirati da se radi o razvoju Banije a ne o razvoju Siska što po sadržaju Plana i broju objekata koji su izgrađeni na području Siska ipak nije točno. U sklopu tog Plana u Sisku su izgrađeni mnogi privredni ali i objekti u području zdravstva, obrazovanja, kulture i drugih područja javnih usluga. Realizacija tog programa drastično je preobrazila gospodarsku slika Siska i svih banijskih općina. Međutim, ovakva simbolička upotreba naziva često je u to vrijeme upotrebljavana kao oblik metajezika koji je služio  u međusobnoj komunikaciji a da se aktere ne dovodi u izravnu opasnost mogućih političkih posljedica zbog drugačijeg mišljenja.  

Rad se oslanja na primarne izvore arhivske građe pohranjene u Državnom arhivu u Sisku (Fond HR DASK 294, Skupština kotara Sisak) te različite sekundarne izvore, publikacije i periodiku (list Jedinstvo[2]).

[1] U ovom radu će se koristiti naziv „Banija“ jer je to bilo uobičajeno u vremenu o kojem se piše u radu. U dokumentima i tiskovinama iz tog vremena nigdje se nije koristio pojam „Banovina“. Budući da današnji lingvisti nisu dali prednost ni jednom od ova dva oblika, u kontekstu teme ovog rada ispravno je i opravdano koristiti pojam „Banija“.

[2] Prvi broj lista Jedinstvo izašao je 17. studenog 1945. godine. Manje je poznato da je njegova preteča bio list „Sisački vjesnik“ koji je izlazio jednom mjesečno. Jedan od prvih urednika bio je sveučilišni profesor dr. Mate Hraste a kasnije ga je zamijenio dr. Marijan Kolak.