Archives
-
Ephemerides Theologicae Diacovenses
Vol. 33 No. 1 (2025)Objavljen je prvi broj u 2025. godini znanstvenoga časopisa Diacovensia – Teološki prilozi.
U broj uvodi s. Silvana Fužinato uvodnikom naslovljenim «Biblijskim putom nade».
Prvi članak ovoga broja naslovljen «Narrative approaches to the morality of persons with antisocial personalities: some philosophical considerations» napisali su Luca Malatesti i Iris Vidmar Jovanović. Ivan Macut autor je sljedećeg članka naslovljenog «Uloga biskupa u ekumenskom poslanju Crkve prema dokumentu Biskup i jedinstvo kršćana: ekumenski vademecum (2020.)». Slijedi članak Tihane Škojo, Marka Sesara i Dominika Tataija pod naslovom «Preferencije učenika prema tradicijskoj glazbi u nastavi Glazbene kulture». Potom slijedi članak pod naslovom «Somatski frazemi u romanima Dvori od oraha, Freelander i Selidba Miljenka Jergovića» autorica Emine Berbić Kolar i Ivone Dujček. Slijedi članak «Un rapporto rinnovato di comprensione tra la Scrittura e la Tradizione alla luce del metodo di correlazione» koji je napisao Hrvoje Kalem. Potom možemo čitati članak naslovljen «La paura della morte: ‘il re dei terrori’ e l’origine delle malattie mentali» autora Borisa Vulića. Autori Richard Pavlić i Bruno Rukavina napisali su članak «The Impact and Influence of Four Agents of Atheistic Anthropocentrism on Society and the Environment, in the Light of Laudato Si’». Darko Rapić donosi posljednji članak ovoga broja naslovljen «Uloga migracija u Božjem planu spasenja».
Rubrika Prikazi donosi jedan prikaz knjige: Teria SHANTALL, «Die sinnstiftende Wirkung der Logotherapie von Viktor Frankl» («Smisleno djelovanje logoterapije Viktora Frankla»), a autor prikaza je Željko Čekolj.
-
Ephemerides Theologicae Diacovenses
Vol. 32 No. 4 (2024)U broj uvodi Antun Japundžić uvodnikom naslovljenim «Ekumenizam okoliša».
Prvi članak ovoga broja naslovljen «Franjina ekonomija – solidarnost – bratstvo. Kvalitativno istraživanje novih elemenata Franjine ekonomije u kontekstu ekonomske krize našega vremena» napisala je Marijana Kompes. Branka Gabrić autorica je sljedećeg članka naslovljenog «Stari izvori za suvremeni etički diskurs. Razvoj eugeničke misli i prakse u prvoj polovici 20. stoljeća». Slijedi članak Ivana Macuta pod naslovom «Uloga katoličkoga biskupa u ekumenskom poslanju Crkve od Drugoga vatikanskoga sabora do dokumenta Biskup i jedinstvo kršćana: ekumenski vademecum (2020.)». Potom slijedi članak pod naslovom «Politička institucionalizacija suvremenoga europskoga identiteta: od kršćanskoga identiteta do suvremenoga identitetskoga neofunkcionalizma u političkoj teoriji europske integracije» autora Hrvoja Špehara. Slijedi članak «Pitanje sintagme 'nepolitički islam' prema Borisu Havelu» koji su napisali Ivica Šola i Daniel Sedlar. Potom možemo čitati članak naslovljen «Djelovanje Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Skupštine općine Virovitica (1976. – 1990.)» autora Ivana Smiljanića. Autori Suzana Maslać i Ivan Zubac napisali su članak «Il ruolo di calcio come un gioco competitivo, bellicoso e come un simbolo della vita – il punto di vista di Bernhard Welte» («Nogomet kao natjecateljska, borbena igra i simbol života – pogled iz kuta Bernharda Weltea»). Ivana Franceschi donosi posljednji članak ovoga broja naslovljen «Franz Liszt: od svjetske slave do samotnjačkoga života i duhovnosti».
Rubrika Prikazi donosi jedan prikaz knjige: Boško PEŠIĆ, «Svijet kao predstava. Filozofske odrednice dionizijskog teatra», a autor prikaza je Krešimir Šimić.
Ovaj broj sadrži i Zahvalu recenzentima za 32. godište, a donosi i sadržaj istog, 32. godišta.
-
Ephemerides Theologicae Diacovenses
Vol. 32 No. 3 (2024)U broj uvodi Zdenko Ilić uvodnikom naslovljenim «Crkvena služba – sposobnost, prikladnost, zloporaba i nemar».
Prvi članak ovoga broja naslovljen «Povratak bivših katolika iz Hrvatske starokatoličke Crkve u Katoličku Crkvu u Bosanskoj ili Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji od 1941. do 1945. godine» napisao je Grgo Grbešić. Anđelo Maly autor je sljedećeg članka naslovljenog «L’unzione a Betania (Mc 14, 3-9). Una lettura esegetico-tipologica» Slijedi članak Ivice Ivankovića Radaka pod naslovom «Zakonodavstvo Katoličke Crkve o napuštenim crkvama». Potom slijedi članak pod naslovom «O krizama ljubavi na zapadu – Denis de Rougemont i Eva Illouz» autorā Ivice Raguža i Marije Hardi. Slijedi članak «Filozofsko-teološko promišljanje o ljudskom postojanju i pravilnoj upotrebi moći prema Bernhardu Welteu» koji je napisala Suzana Maslać. Potom možemo čitati članak naslovljen «Bioetička problematika eutanazije i potpomognutoga samoubojstva kroz prizmu Glasnika HKLD-a» autora Draženka Tomića. Autori Marita Brčić Kuljiš i Darko Rapić donose posljednji članak ovoga broja naslovljen «Šengenski prostor i (iregularni) migracijski tokovi – slučaj Republike Hrvatske».
Rubrika Prikazi donosi jedan prikaz knjige: Steven KNEPPER – Ethan STONEMAN – Robert WYLLIE, «Byung-Chul Han. A Critical Introduction», a autor prikaza je Šimo Šokčević.
-
Diacovensia – Teoloski prilozi
Vol. 32 No. 2 (2024)U prvi broj uvodi Suzana Vuletić uvodnikom naslovljenim «Quo vadis, teologijo?».
Prvi članak ovoga broja naslovljen «Biblijski obzori komunikacije» napisala je Silvana Fužinato. Slijedi članak Krešimira Šimića naslovljen «Kerigma u misli Northropa Fryea». Potom slijedi članak pod naslovom «Povratak bivših katolika iz Srpske pravoslavne Crkve u Katoličku Crkvu u Bosanskoj ili Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji od 1941. do 1945. godine» autora Grge Grbešića. Slijedi članak «Operno kazalište u kronikama Nedjeljka Fabrija Maestro i njegov šegrt» koji je napisala Ana Lederer. Potom možemo čitati članak naslovljen «Digitalna antropologija: Kako komunikacija u digitalnom okruženju utječe na čovjeka?» autora Jerka Valkovića. Autorice Vesna Bjedov i Sara Soldo Mutshaus donose članak «Teaching and Application of Reading Strategies in Croatian Language Teaching» («Poučavanje i primjena strategija čitanja u nastavi Hrvatskoga jezika»). Broj zaključuje članak Josipa Kneževića naslovljen «Opraštanje kao kognitivna, emocionalna, motivacijska i ponašajna promjena – procesni i višedimenzijski psihološki konstrukt».
U rubrici Ostali prilozi objavljen je članak «Čistilište u Bibliji» Dubravka Turalije, koji je uz neznatne izmjene, zapravo prijevod članka objavljenog na engleskom jeziku u Bogoslovskoj smotri.
Rubrika Prikazi donosi jedan prikaz knjige: Josip BOŠNJAKOVIĆ – Sanda SMOLJO-DOBROVOLJSKI, «Bogatstvo suosjećanja», Kršćanska sadašnjost, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb – Đakovo, 2023., 443 str., a autorica prikaza je Silvana Fužinato.
-
Diacovensia – Teoloski prilozi
Vol. 32 No. 1 (2024)U broj uvodi Šimo Šokčević uvodnikom naslovljenim «O pisanju».
Prvi članak ovoga broja naslovljen «San Agustín y el ascenso desde la regio dissimilitudinis. El desencanto del Maniqueísmo y el encuentro con el Neoplatonismo» («Sveti Augustin i uspon iz regio dissimilitudinis. Razočaranje manihejstvom i susret s neoplatonizmom») napisali su Claudio Calabrese i Ethel B. Junco, istraživači s uglednog Instituto de Humanidades, Universidad Panamericana (Meksiko). Slijedi članak Ivana Benakovića naslovljen «Il testo di Is 25 alla luce del TM, gli Scritti di Qumran ed il testo dei LXX» («Tekst Iz 25 u svjetlu masoretskoga teksta, Kumranskih spisa i Septuaginte»). Potom slijedi članak pod naslovom «Iskustva odrastanja djece hrvatskih branitelja u ratnom i poratnom razdoblju – primjer Vukovarsko-srijemske županije» autorā Katarine Perić Pavišić, Ivane Bendra i Dražena Živića. Slijedi članak «Godišnji proljetni ophod ljelja/kraljica iz Gorjana» koji su napisale Mia Bašić i Emina Berbić Kolar. Potom možemo čitati članak naslovljen «Il significato della comunione nella vita ecclesiale» («Značenje zajedništva u crkvenom životu») koji je napisao Ljubo Zadrić. Broj zaključuje članak Tossicodipendenza e capacità al matrimonio canonico» («Ovisnost o drogama i sposobnost za kanonsku ženidbu») autora Slavka Zeca.
Rubrika «Prikazi» donosi jedan prikaz knjige: Kristijan KUHAR, Zoran TURK, Maja ŽVORC (ur.), «Sanctus Hieronymus Stridone parva natus. Zbornik radova o štovanju svetoga Jeronima u Štrigovi», a autorica prikaza je Vera Blažević Krezić.
