The Franciscan Monastery of the Visitation of the Blessed Virgin Mary in Cetin.

History, Significance, and Efforts to Rediscover Its Location

Abstract

Franjevački samostan Pohođenja Blažene Djevice Marije u Cetinu najviše se pamti kao mjesto gdje su se 1. siječnja 1527. godine okupili hrvatsko plemstvo i crkveni prelati. Ovaj povijesni događaj, zabilježen u svečanoj ispravi, označio je izbor Ferdinanda I.  Habsburškog za hrvatskog kralja. Unatoč njegovom značaju, povijest i važnost samostana nisu dobile veliku pažnju u hrvatskoj historiografiji. Stoga je prvi cilj ovog rada riješiti taj nedostatak koristeći manje poznate i rijetko korištene povijesne izvore. Osim toga, rad ima za cilj utvrditi lokaciju samostana  unutar kasnosrednjovjekovnog Cetina. Ispituje  postojeće teorije o njegovoj lokaciji, ocjenjuje  valjanost tih zaključaka te predlaže nove mogućnosti  za njegovu lokaciju na temelju analize sačuvanih  pisanih izvora, ranonovovjekovnih kartografskih podataka i terenskog istraživanja. Istraživanja i razmatranja predstavljena ovdje ukazuju na to da je franjevački samostan najvjerojatnije osnovao knez Stjepan III. Frankapan oko 1463. ili 1464. godine, kada je doveo franjevce u Cetin i povjerio im upravljanje već postojećom crkvom, koja je već neko vrijeme bila značajno hodočasničko mjesto. U sljedećim godinama, samostan je postao iznimno važan i do početka 16. stoljeća služio je kao središte Vikarije franjevaca opservanata Bosna-Hrvatska, koja je 1517. godine uzdignuta na rang provincije. Sredinom 16. stoljeća, Frankapani više nisu mogli stvarno vršiti pokroviteljstvo nad Krbavskom biskupijom ili franjevačkom opservantskom provincijom Bosna-Hrvatska, jer su ratovi s Osmanlijama vidno smanjili njihovu društvenu i materijalnu moć. Najkasniji mogući okvir za odlazak franjevaca iz Cetina sugerira se kao 1575. godina, kako to spominje Adam Baltazar Krčelić. Nadalje, razmatranja izložena u ovom radu, koja uključuju novu analizu poznatih i nepoznatih srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih pisanih izvora i karata, kao i terenskih istraživanja, pružaju zatvoreni krug indicija da se franjevački samostan Pohođenja Blažene Djevice Marije najvjerojatnije nalazio na platou na istočnoj padini, istočno od sadašnje ceste koja vodi iz Cetingrada u Podcetin, na ulazu u selo Podcetin.