Povijest vlastelinstva Topolovac: analitički prikaz prostornih i društveno - gospodarskih mijena
DOI:
https://doi.org/10.22586/pp.v44i68.30711Keywords:
Blinja and Totuševina; feudal and seignorial estate; Counts Keglević Bužimski (Keglevich de Buzin); Sisak; Croatia; Töttös de Bátmonostor et BlinjaAbstract
Ovaj rad rezultat je istraživanja povijesnoga konteksta, vlasničkih odnosa i prostornoga razvoja vlastelinstva i naselja Topolovac, smještenog jugoistočno od Siska. Prvi put spomenut u pisanim izvorima 1384. godine pod nazivom Totuševina, ovaj posjed vezan je uz ugarsku plemićku obitelj Töttös de Bátmonostor et Blinja. U idućim stoljećima vlastelinstvo je svjedočilo brojnim društvenim i gospodarskim promjenama, uključujući napade i sporove, te na kraju došlo pod upravu plemićkih obitelji poput despota Brankovića i, poslije, grofova Keglevića. S obzirom na njegovu obrambenu funkciju u okviru širega utvrdnog sustava Posavine, ovim istraživanjem posebno je istaknuta strateška važnost Topolovca u obrani od osmanskih upada, što je kulminiralo naporima vlastelina i stanovništva da krajem 16. stoljeća ojačaju obrambeni sustav novom fortifikacijom. U prvoj polovini 19. stoljeća grof Toma Keglević započeo je važnu arhitektonsku preobrazbu i nadogradnju vlastelinstva, ponajprije središnjega kurijalnog sklopa, što je konačno oblikovalo naselje Topolovac kakvim ga danas poznajemo. Kraj 19. stoljeća pa sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije obilježilo je više promjena vlasnika, dok vlastelinstvo iz stoljetnoga privatnog vlasništva 1919. nije prešlo u upravu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a danas je kurija Keglević ponovno u privatnom vlasništvu. Topolovac stoga odražava sedam stoljeća povijesnih mijena. Ovo istraživanje potaknuto je recentnim konzervatorskim istraživanjima te naporima u revitalizaciji sklopa kurije Keglević, pa time i samoga naselja Topolovac. Kao prolegomenu budućim nastojanjima revitalizacije kulturnoga krajolika naselja i njegova kurijalnoga sklopa, ova studija nudi sintezu arhivskih izvora i kartografskih podataka, pružajući novi uvid u još uvijek nedovoljno istraženu povijest Topolovca. Rezultati rada mogu poslužiti kao temelj za buduće razvojne strategije usmjerene na očuvanje, interpretaciju i revitalizaciju bogatoga arhitektonskog naslijeđa.
Downloads
Published
Issue
Section
License
Copyright (c) 2025 Authors and journal

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.




