Zarazne bolesti, prostorna mobilnost i prevencija u ranome novom vijeku: povijesna iskustva Dalmacije i Slavonije: povijesna iskustva Dalmacije i Slavonije

Sažetak

U radu se prikazuje utjecaj zaraznih bolesti na prostornu mobilnost ljudi i razvoj mjera prevencije na hrvatskom prostoru s posebnim fokusom na rani novi vijek. Uzimajući u obzir društvene, demografske, kulturne i ekonomske posljedice koje su epidemije zaraznih bolesti ostavile na hrvatskom prostoru, rad se usredotočuje na situaciju u Slavoniji i Dalmaciji u razdobljima epidemije kuge i drugih zaraznih bolesti. U tim su pokrajinama zabilježena dva različita javnozdravstvena sustava kontrole kretanja ljudi i širenja bolesti. U Dalmaciji se razvio karantenski sustav izdvojenih kontrolnih centara oko jadranskih luka, a u Slavoniji sustav kontumacijskih stanica raspoređenih duž dobro nadzirane osmanske granice (Sanitarni kordon). Istražujući mjere za prevenciju širenja zaraznih bolesti, ponajprije kuge, autorice nastoje odgovoriti na tri ključna pitanja: kako su različiti ranonovovjekovni upravno-politički sustavi reagirali na epidemijske izazove, kako je opasnost od zaraze utjecala na mobilnost ljudi i roba te kako je protuepidemijska zaštita pridonijela izgradnji javnozdravstvenoga sustava na hrvatskom prostoru.