Povijest

Sociologija sela (Rural sociology, 1963. – 2007.)

'Sociologiju sela' pokrenula je skupina mladih zagrebačkih ruralnih sociologa i agrarnih ekonomista, kasnije prozvanih zagrebačkom ruralnosociologijskom školom, u srpnju 1963. godine, odmah po formiranju Odjela za sociologiju sela ondašnjeg Agrarnog instituta. Od 1973. godine njen izdavač je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
'Sociologija sela' je bio jedan od rijetkih specijaliziranih časopisa iz ruralne sociologije u svijetu i najstariji hrvatski sociologijski časopis. Reflektirao je osnovne probleme hrvatskog sela i poljoprivrede te sudjelovao u razvitku ruralne sociologije. Radilo se o primarnom znanstvenom časopisu koji je objavljivao izvorne znanstvene i stručne radove domaćih i stranih autora iz ruralne sociologije i srodnih disciplina te prikaze stranih i domaćih časopisa, skupova i knjiga. Časopis je imao i dvije povremene rubrike: “Iz naše ruralne prošlosti“ i “Naš prijevod“. U potonjoj su se objavljivali članci najznačajnijih svjetskih ruralnih sociologa ili rezultati važnijih ruralnosociologijskih istraživanja. Od 1998. godine koncepcija časopisa je dorađena, a profil definiran problemski pa je 'Sociologija sela' dobila podnaslov 'Časopis za istraživanja prostornoga i sociokulturnog razvoja', te počela objavljivati radove iz sociologije i srodnih znanstvenih polja i disciplina. Izlazila je kao tromjesečnik te je do njenog kraja, odnosno preobrazbe u 'Sociologiju i prostor' izašla u 174 broja. Razlog preimenovanju i rekonceptualizaciji je taj što je sadržaj časopisa s vremenom sve manje odgovarao njegovu nazivu, a sam naziv je demotivirao za suradnju potencijalni širi krug suradnika iz drugih područja sociologije te drugih znanstvenih disciplina. Stoga je Uredništvo časopisa zaključilo da je promjena naziva ne samo svrsishodna nego i nužna za nastavak njegova uspješnog izlaženja. U prilog promjeni naziva govorile su i činjenice vezane uz promjene samoga sela – povezivanje sela s drugim tipovima naselja; heterogenizacija seoske socijalne strukture iznutra i izvana; promjene u tipu rada, kulture, izgleda sela; globalizacija cijeloga prostora i interakcija tipova naselja (mreža) te činjenica da svjetska literatura tretira globalno – lokalno kao jedno i povezano. Također, rastao je broj istraživanja i tekstova iz područja urbane sociologije i sociologije prostora uopće. Novi naziv, 'Sociologija i prostor' poziv je na suradnju širem krugu potencijalnih suradnika, jer su sociološke analize pojedinih segmenata društva (obrazovanje, znanje, religija, mladi, rod, kultura…) vezane i uz prostornu dimenziju. Selo i dalje ostaje temom časopisa, pa pozivamo stare i nove suradnike koji se bave selom da i dalje pišu tekstove za 'Sociologiju i prostor'.