UTJECAJ SOCIO-EKONOMSKE STRUKTURE SUSJEDSTVA NA PRIVRŽENOST SUSJEDSTVU

Sažetak

Recentna istraživanja u svijetu pokazuju da je privrženost nekoj fizičkoj okolini povezana s nizom dobrobiti i za pojedinca i za okolinu za koju je vezan. Stoga se istraživači u svijetu sve više okreću istraživanju odrednica privrženosti neposrednoj životnoj okolini - susjedstvu. Nalazi novijih američkih istraživanja pokazuju da je za privrženost susjedstvu važna etnička odnosno rasna homogenost stanovnika tog susjedstva. Međutim, istraživanja provedena u Europi upućuju na zaključak da to ovisi o kontekstu te da je u europskom kontekstu često ekonomska nejednakost, odnosno niski (socio-ekonomski) status nekog susjedstva čimbenik koji je ključan za osjećaj privrženosti susjedstvu. U ovom istraživanju provjerili smo te nalaze u hrvatskom kontekstu, odnosno provjerili utjecaj socio-ekonomske strukture susjedstva na privrženost susjedstvu te utvrdili odrednice privrženosti susjedstvu u našoj sredini. Pri tome smo zahvatili emocionalnu i funkcionalnu privrženost susjedstvu te smo socio-ekonomsku strukturu susjedstva operacionalizirali dvojako – percepcijom udjela siromašnih u susjedstvu te percepcijom ekonomske heterogenosti susjedstva. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da postoji utjecaj socio-ekonomske strukture susjedstva na privrženosti susjedstvu. Pokazalo se da je percipirani udio siromašnih relevantniji od percipirane socio-ekonomske heterogenosti susjedstva te da djeluje izravno na smanjenje funkcionalne privrženosti susjedstvu, a preko osjećaja sigurnosti djeluje i na smanjenje emocionalne privrženosti susjedstvu. Rezultati također pokazuju kako je i za emocionalnu i za funkcionalnu privrženost susjedstvu najvažniji prediktor učestalost izlazaka u susjedstvu.