Morfološka varijabilnost plodova i listova crvenog medvjeđeg grožđa (Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng.) u populacijama Dinarskih Alpa

Sažetak

Dinarske Alpe, uključujući planinu Velebit u Hrvatskoj, poznate su po svojoj bogatoj biljnoj raznolikosti, koja obuhvaća i arktičko-alpske vrste poput crvenog medvjeđeg grožđa (Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng., Ericaceae). Ovo istraživanje usmjereno je na morfološku raznolikost listova i plodova u tri populacije crvenog medvjeđeg grožđa u sjevernim Dinarskim Alpama. Morfometrijskom analizom listova i plodova utvrđena je umjerena varijabilnost, pri čemu su listovi pokazali veću varijabilnost u odnosu na plodove. Utvrđene su i značajne korelacije unutar, ali i između značajki listova i plodova, što upućuje na povezan obrazac rasta vegetativnih i generativnih biljnih dijelova. Nadalje, suprotno našim očekivanjima o značajnoj diferencijaciji populacija zbog raznolikog planinskog terena i porijekla istraživanih populacija s različitih nadmorskih visina, 100% varijabilnosti bilo je pripisano razlikama unutar populacija. To vjerojatno proizlazi iz učinkovitog protoka gena između populacija, potpomognutog divljim životinjama i tradicionalnim stočarskim praksama na Velebitu. Osim toga, izostanak međupopulacijske varijabilnosti može se pripisati rekolonizacijskim procesima nakon posljednjeg ledenog doba, što sugerira zajedničko regionalno porijeklo istraživanih populacija. Iako su istraživane populacije porijeklom s različitih nadmorskih visina, nismo otkrili specifične promjene u veličini plodova i listova s obzirom na taj gradijent. Nedostatak fenotipske plastičnosti u istraživanim populacijama crvenog medvjeđeg grožđa mogao bi biti posljedica nekoliko razloga: inherentne stabilnosti strukturnih karakteristika u odgovoru na promjene u okolišu; sličnih uvjeta tla i staništa među istraživanim populacijama; te smanjene plastičnosti opažene u planinskih biljaka s viših nadmorskih visina zbog ekstremnih i stabilnih okolišnih uvjeta. Sve u svemu, naše istraživanje ističe važnost očuvanja tradicionalnih načina gospodarenja krajolikom i provođenja zakonske zaštite unutar nacionalnih parkova i parkova prirode kako bi se očuvala raznolikost i osigurao opstanak ove osjetljive vrste. Također naglašava ulogu ljudskih aktivnosti u poboljšanju protoka gena između biljnih populacija planinskih staništa te poziva na donošenje integriranih strategija očuvanja koje kombiniraju zaštitu staništa s održivim gospodarenjem.