Krpelji kao vektori zoonotskih patogena: javnozdravstveni aspekti u Istarskoj županiji

Autor(i)

Ključne riječi:

Istarska županija, javno zdravlje, krpelji, lajmska borelioza, zoonoze

Sažetak

Praćenje prisutnosti vektora zaraznih bolesti od ključne je važnosti za očuvanje javnog zdravlja te dodatno naglašava potrebu za interdisciplinarnim pristupom u okviru koncepta „Jedno zdravlje” (engl. One Health). Ovaj rad temelji se na terenskom istraživanju krpelja kao vektora zoonotskih patogena te analizi pojavnosti krpeljima prenosivih bolesti na području Istarske županije. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za razdoblje od 2016. do 2023. godine ukazuju na ukupno 126 prijavljenih slučajeva zoonotskih bolesti, od čega 114 (93,4 %) slučaja lajmske borelioze, dva slučaja Q-groznice te po jedan slučaj rikecioze i hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom. Osam prijavljenih slučajeva zoonoza bilo je evidentirano kod nerezidenata Istarske županije. U okviru istraživanja provedeno je sustavno uzorkovanje tvrdih krpelja (Acari; Ixodidae) u razdoblju od 2020. do 2023. godine metodom krpeljne zatege i prikupljanjem s domaćina, pri čemu je prikupljeno ukupno 2349 jedinki koje pripadaju 12 različitih vrsta iz rodova Ixodes, Dermacentor, Hyalomma, Haemaphisalis i Rhipicephalus te jedan meki krpelj iz roda Argas. Dominantna vrsta bila je obični ili šumski krpelj (Ixodes ricinus L.) (70,84 %), poznat vektor bakterija Borrelia burgdorferi sensu lato (uzročnik lajmske borelioze) i Coxiella burnetii (uzročnik Q-groznice). Rezultati ukazuju na izraženu prisutnost i raširenost vektora odgovornog za prijenos lajmske borelioze, koja je potvrđena kao najzastupljenija zoonoza u regiji. Dobiveni podaci potvrđuju potrebu za kontinuiranim entomološkim nadzorom i epidemiološkim praćenjem vektorski prenosivih bolesti u svrhu bolje procjene rizika i donošenja javnozdravstvenih mjera.

Biografije autora

  • Maja Cvek, Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije

    Diplomirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF Zagreb) te diplomirala (2001.) dva smjera, ekologiju i profesoricu biologije. Magistrirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na PMF-u Zagreb (2005.). Doktorandica je studijskog programa "Biomedicina i zdravstvo" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (od 2022.). Od 2019. radi u Odjelu za suzbijanje štetočina, Službi za ekologiju, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije u Puli na područjima medicinske entomologije i suzbijanja štetočina. Njezino trenutno istraživanje usmjereno je na područje medicinske entomologije i javnog zdravstva.

  • Marko Vucelja, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Zagreb

    Marko Vucelja diplomirao je 2007. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski studij završio je 2013. godine, također na Šumarskom fakultetu. Od 2008. godine zaposlen je na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, gdje sudjeluje u nastavnim i znanstveno-istraživačkim aktivnostima. Njegovo područje rada obuhvaća šumarstvo, s posebnim naglaskom na održivo gospodarenje šumskim ekosustavima i biološku raznolikost, integrirani pristup i zoonotički aspekt glodavaca.

  • Darja Puškadija, Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije

    Magistar medicinske biotehnologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Trstu, Italija (diplomirala 2010.) iz područja molekularne genetike. Doktorandica studijskog programa "Biomedicina i zdravstvo" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (od 2022.). Od 2014. radi na Zavodu za mikrobiologiju i parazitologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije kao voditeljica odjela za izradu mikrobioloških ploča i dio je tima za molekularnu dijagnostiku i implementaciju novih molekularnih metoda u kliničkoj dijagnostici. Njezino trenutno istraživanje je u području primijenjene molekularne biologije i javnog zdravstva.

  • Danijela Poljuha, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

    Dr. sc. Danijela Poljuha, znanstvena savjetnica, trenutačno je zaposlena kao voditeljica Genetičkog laboratorija Instituta. Njezin istraživački interes usmjeren je na biljnu genetiku i primjenu molekularnih biljega u zaštiti i očuvanju genetskih resursa u hortikulturi, s naglaskom na mediteranske kulture poput vinove loze i masline. Osim znanstvenog rada, aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti.

  • Dalibor Broznić, Medicinski fakultet, Zavod za medicinsku kemiju, biokemiju i kliničku kemiju

    Dalibor Broznić diplomirao je Javno zdravstvo okoliša na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Magistrirao je i doktorirao prirodne znanosti (smjer Analitička kemija) 2007., odnosno 2010. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Od 2004. godine zaposlen je na Medicinskom fakultetu u Rijeci (Zavod za kemiju i biokemiju) kao izvanredni profesor. Teme njegovih znanstvenih interesa su pesticidi, njihovo ponašanje u okolišu (tlu i vodi), optimizacija metoda za izolaciju analita iz složenih matrica (SPE, ASE, mikroekstrakcija, QuEChERS) i naknadna analiza analita korištenjem različitih kromatografskih tehnika (LC/MS, GC/MS), matematičko i računalno modeliranje ekoloških sustava. Pohađao je nekoliko stručnih i znanstvenih usavršavanja u inozemstvu. Autor je, koautor i recenzent brojnih radova u međunarodnim recenziranim časopisima, te je bio predavač i član znanstvenih odbora na međunarodnim stručnim i znanstvenim konferencijama.

  • Emina Pustijanac, Fakultet prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

    Emina Pustijanac Magistrirala je mikrobiologiju na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani u Sloveniji 2006. godine. Od 2009. do 2013. radila je kao asistentica na preddiplomskom studiju znanosti o moru na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli u Hrvatskoj. Pohađala je interdisciplinarni doktorski studij biomedicine, specijalizirajući se za mikrobiologiju, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani u Ljubljani u Sloveniji, te uspješno završila doktorat 2013. godine. Viša je asistentica na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli od 2013. godine. Od 2015. godine docentica je na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Od 2021. godine obnaša dužnost dekanice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, pružajući vodstvo i smjernice fakultetu. Članica je Hrvatskog mikrobiološkog društva. Njezina istraživanja usmjerena su na mikrobiologiju, molekularnu biologiju i zdravlje okoliša.

  • Marina Šantić, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Zavod za mikrobiologiju i parazitologiju

    Prof. dr. sc. Marina Šantić, redovita profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje je predstojnica Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju. Njezino znanstveno istraživanje usmjereno je na patogenezu tularemije, posebno na intracelularni život bakterije Francisella tularensis i njezinu prilagodbu unutar ameba i makrofaga. Voditeljica je više znanstvenih projekata financiranih od strane Sveučilišta u Rijeci i HRZZ, a njezini radovi objavljeni su u uglednim međunarodnim časopisima. Osim znanstvenog rada, aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti, uključujući organizaciju kongresa i javnih predavanja o emergentnim zoonozama i biološkim prijetnjama.

Preuzimanja

Objavljeno

2025-11-24

Broj časopisa

Svezak 149 Br. 11-12 (2025): online first

Rubrika

Pregledni rad

Kategorije

Licenca

Autorska prava (c) 2025 Maja Cvek, Marko Vucelja, Darja Puškadija, Danijela Poljuha, Dalibor Broznić, Emina Pustijanac, Marina Šantić, Dijana Tomić Linšak

Creative Commons License

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.

Kako citirati

Krpelji kao vektori zoonotskih patogena: javnozdravstveni aspekti u Istarskoj županiji. (2025). Šumarski List, 149(11-12). https://ojs.srce.hr/index.php/sumlist/article/view/36395