Teritorijalno-administrativni ustroj na području današnje Istarske županije za razdoblje od 1945. do 1990. godine: Prilog za izradu shematizma uprave

Autor(i)

  • Patricija Žužić Državni arhiv u Pazinu

Ključne riječi:

kotar, narodnooslobodilački/narodni/kotarski/općinski/gradski/ mjesni odbor, skupština općine

Sažetak

U ovom je radu dan pregled teritorijalno-upravnih jedinica tijela koja su djelovala na području današnje Istarske županije u periodu od 1945. do 1990. godine prema njihovu statusu u pojedinim razdobljima. Status organa uprave bio je određen propisima o njihovoj stvarnoj nadležnosti, kao i propisima kojima je bila regulirana administrativno-teritorijalna podjela. Teritorijalno-administrativni ustroj podijeljen je na četiri razdoblja: od 1945. do 1947., od 1947. do 1955., od 1955. do 1965. i 1965. do 1990. godine. U prvom razdoblju Istra je podijeljena na Zonu A i Zonu B i Slobodni Teritorij Trsta i još uvijek nije sastavni dio Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Primjetno je nastojanje da se početna struktura, koja je uključivala u početku oblasne, okružne, općinske i mjesne narodne odbore, kao prilično nefunkcionalna, pojednostavi. Tako su vrlo brzo ukinuti okružni narodnooslobodilački odbori, a potom i općinski, što ukazuje na to da su stvarne poluge vlasti na terenu zapravo bili na nižoj razini mjesni, a na srednjoj kotarski narodni odbori. U drugom je razdoblju Istra postala sastavni dio Federativne Narodne Republike Jugoslavije sa svojim kotarima, osim kotara Buje, koji je pod talijanskom vlašću te će tako i ostati sve do 1954. godine. U ovom razdoblju Istra je u sastavu Oblasti Rijeka. Godine 1952. s radom prestaju svi mjesni narodni odbori i uvodi se nova administrativno-teritorijalna podjela kojom počinju s radom narodni odbori kotara, narodni odbori gradova i gradskih općina i narodni odbori općina. Primjetan je proces okrupnjavanja, smanjivanja broja mjesnih i kotarskih narodnih odbora te stvaranje teritorijalno-administrativne strukture koja se zasniva na općinama. S ciljem materijalnog jačanja kotara, u trećem je periodu izvršena nova administrativno-teritorijalna podjela kojom se okrupnjavaju općine i kotari. Istra je u sastavu Kotara Pula sa svojim Narodnim odborima općina. Treće razdoblje traje od 1955. do 1965. godine. Posljednje, četvrto, razdoblje obuhvaća period od 1965. do 1990. godine u kojem se Kotar Pula i Kotar Rijeka spajaju u jednu društveno-političku zajednicu – Kotar Rijeka, čime prestaje djelovati Kotarski narodni odbor Pula. U preostalom dijelu Federativne Narodne Republike Jugoslavije kotari su ukinuti 1967. godine, jedino je na području Istre kotar kao administrativno-teritorijalna jedinica prestao postojati 1965. godine. Područje Istre biva podređeno Kotarskoj narodnoj skupštini Rijeka koja djeluje sve do 1967. godine, a svi poslovi koji su bili u nadležnosti kotarskih skupština i njihovih organa prenose se u nadležnost općinskih skupština i njihovih organa. Godine 1974. osnivaju se zajednice općina. Istra ulazi u Zajednicu općine Rijeka u čijem sastavu ostaje do 1986. godine. Iste se godine ukidaju zajednice općina te djeluju kao samoupravne zajednice sve do 1990. godine kada se donosi novi Ustav Republike Hrvatske.

Preuzimanja

Objavljeno

2009-02-02

Broj časopisa

Rubrika

Arhivska obavijesna pomagala