BENIGNI FASCIKULACIJSKI SINDROM

Sažetak

Fascikulacije su nekontrolirano i nekoordinirano trzanje mišića, koje se najčešće javljaju u zdravih osoba, ali mogu uzrokovati zabrinutost i anksioznost. U ovome radu analiziramo benigni fascikulacijski sindrom (BFS), koji se dijagnosticira nakon isključenja drugih patoloških uzroka. Iako se smatra da je prevalencija benignih fascikulacija visoka, simptomi BFS-a perzistiraju i mogu trajati godinama bez ozbiljnih posljedica. Fokus na vezi između BFS-a i anksioznosti također je važan, budući da anksioznost može pojačati osjećaj nelagode i dovesti do zdravstvene anksioznosti ili hipohondrije. Uočen je značajan strah od bolesti motoneurona, poput amiotrofične lateralne skleroze (ALS), što dodatno komplicira kliničku sliku pacijenata. Dugotrajno praćenje pokazuje da većina pacijenata s BFS-om ne razvija ALS, ali preporuke o daljnjem praćenju i podršci ostaju ključne. Ovaj rad sugerira da se, unatoč benignoj prirodi fascikulacija, pacijenti trebaju konzultirati s neurologom radi isključenja ozbiljnijih stanja, a u slučajevima značajne anksioznosti razmotriti medicinsku ili psihosocijalnu pomoć. Rezultati sugeriraju da su pacijenti s konstantnim fascikulacijama na putu ka boljoj dijagnozi i smanjenju simptoma kroz profesionalnu pomoć i podršku.