Problematiziranje relativizma u povijesnom, ali i suvremenom kontekstu
Ključne riječi:
ironija, relativizam, ljudska narav, nepromjenljive vrijednosti, kulturaSažetak
Obzirom na pojavu većeg broja filozofske literature u kojoj se tematizira i podupire relativizam reagirao je prethodni papa Benedikt XVI. nazvavši ga diktaturom relativizma. Tim je stavom motivirao mnoge filozofe, teologe i znanstvenike da iznesu svoje mišljenje o suvremenom relativizmu. Autor u prvom dijelu ovoga rada pokazuje neke specifičnosti najistaknutijih starogrčkih filozofa i njihov odnos spram relativizma. No, kako se relativizam pojavljivao, u različitim je vremenskim epohama različito bio tretiran. U drugom dijelu rada naglašena je osebujnost, izvori i značenje suvremenog relativizma u današnjem svijetu. Tu se problematizira relativizam kroz radove najeminentnijih antropologa i filozofa koji su dali doprinos u afirmiranju i nijekanju relativizma. Autor na kraju donosi zaključak da relativizam ne može biti konačan u rješavanju međuljudskih problema jer postoje opća i apsolutna rješenja koja vrijede uvijek i svuda. U tom smislu relativizam može derogirati društvene, a i osobne vrijednosti temeljene na nepromjenljivim vrijednostima ljudske naravi koja se ne mijenja.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Jednom prihvaćeni članak obvezuje autora da ga ne smije objaviti drugdje bez dozvole uredništva, a i tada samo uz bilješku da je objavljen prvi put u Obnovljenom životu. Uredništvo će obavijestiti autora o prihvaćanju ili neprihvaćanju članka za objavljivanje.
Članci objavljeni u časopisu se, uz prikladno navođenje izvora, smiju besplatno koristiti u obrazovne i druge nekomercijalne svrhe.