POJEDINAČNA PROCJENA ŽRTVE U KAZNENOM POSTUPKU
IZAZOVI U TUMAČENJU I REFORMSKI PRIJEDLOZI
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.46.2.2Ključne riječi:
pojedinačna procjena žrtve, kazneni postupak, žrtva kaznenog djelaSažetak
Pojedinačna procjena žrtve uvedena je u Zakon o kaznenom postupku 2017. godine kao rezultat prenošenja Direktive 2012/29/EU. Njezinim je uvođenjem nastavljena tendencija pridavanja snažnije uloge žrtvi kaznenog djela u kaznenom postupku. Međutim, način na koji je taj institut trenutačno propisan u hrvatskom pravnom sustavu izaziva brojne nedoumice, na koje se u ovom radu nastoji ponuditi odgovor. Nakon pregleda normativnog okvira, analizira se zakonska formulacija prema kojoj se procjena provodi „uz sudjelovanje žrtve“. Taj se jezični izričaj u radu tumači u skladu s temeljnim procesnim načelima, koja nalažu oprez u komunikaciji između raspravnog suda i žrtve. Nakon toga se, kroz prizmu istih načela, pozornost posvećuje odredbi koja omogućuje „poseban način ispitivanja žrtve“. U interesu očuvanja procesne ravnoteže de lege lata, autori zagovaraju restriktivno tumačenje tog zakonskog instituta, a u zaključnom dijelu ocrtavaju osnovne odrednice slovenskog zakonskog rješenja, koje može poslužiti kao putokaz de lege ferenda.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Igor Martinović, Domagoj Vučkov
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
