IZRADA PRAVNIH PROPISA U HRVATSKOJ
STUDIJA SLUČAJA
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.1.4Ključne riječi:
izrada pravnih propisa; nomotehnika; komunalno gospodarstvoSažetak
Ovim se radom nastoji skrenuti pozornost na važnost tehnike izrade pravnih
propisa te na njezine osnovne postavke, čemu se u Republici Hrvatskoj do sada
nije pridavala veća pozornost. Naglašava se važnost nalaženja optimalnog
razmjera jednostavnosti i pravne određenosti teksta propisa u procesu izrade
i donošenja, a radi postizanja njegove razumljivosti i prilagođenosti svim
subjektima na koje se odnosi. U radu se najprije izlažu objektivne pretpostavke
nužne za kvalitetno obavljanje nomotehničkih zadaća, a zatim i subjektivne
kvalitete kojima mora utjeloviti redaktor nacrta nekoga pravnog propisa.
Radi konkretnoga ukazivanja na propuste koji su prisutni u hrvatskom pravu,
analizira se proces izrade, dopunjavanja i mijenjanja Zakona o komunalnom
gospodarstvu koji može poslužiti kao dobar primjer kako ne treba stvarati pravne
propise, jer se u njemu uočava velik broj pogrešaka i propusta koji su rezultat
nepravilne tehnike izrade propisa. Na kraju se izražava nada da će donošenje
Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi
Hrvatski sabor ubuduće pridonijeti većoj kvaliteti zakonskih tekstova i njihovu
potpunom udovoljavanju općim zahtjevima pravne sigurnosti i usklađenosti s
načelom vladavine prava.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
