JESU LI POSTUPOVNA JAMSTVA DOBILA NOVO RUHO U OVRSI NA NEKRETNINI?
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.46.1.2Ključne riječi:
the right to peaceful enjoyment of possessions; the right to respect for home; procedural safeguards; mortgages.Sažetak
U radu je analizirana uloga postupovnih jamstva u jednom posebnom postupku, ovrsi na nekretnini. Inspiraciju je dao predmet Europskog suda za ljudska prava Nina Dimitrova protiv Bugarske u kojem je bilo povrijeđeno podnositeljičino pravo iz čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Uz pravo na mirno uživanje imovine, još jedno pravo i njegova zaštita pojavljuju se u ovim postupcima, a riječ je o pravu na poštovanje doma. Kod oba se prava zahtijeva da su podnositeljima osigurana postupovna jamstva. S tim što, kada se radi o postupcima koji se vode između privatnopravnih subjekata, polje slobodne procjene države je nešto šire, ali ne isključuje pozitivnu obvezu da ih odgovarajuće zaštiti. Dosadašnja sudska praksa, koja se ticala prisilnog namirenja stvarnopravno osiguranih tražbina i zaštite konvencijskih prava, pokazivala je da je ključno obilježje dobrovoljnost osiguranja koja uključuje i pristanak na prodaju nekretnine (doma). Uz primjedbe podnositeljima u pogledu „neprigovaranja“ valjanosti pravnog osnova osiguranja te, uključujući u analizu zaštitu pruženu od strane Suda Europske unije u zaštiti potrošača, Europski sud za ljudska prava daje smjernice za buduće zaštite konvencijskih prava.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Gabrijela Mihelčić, Tajana Polić
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
