Generacijska razumijevanja kulture u Hrvatskoj

Sažetak

Ovim člankom, koji se temelji na eksploracijskom empirijskom istraživanju, želi se doprinijeti spoznajama o tome kako građani različitih generacija u Hrvatskoj razumiju pojam kulture. Analizirani su odgovori pripadnika različitih dobnih kohorti na otvoreno pitanje o tome što prvo asociraju kad pomisle na riječ “kultura“. Podaci dobiveni anketnim ispitivanjem provedenim 2021. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku (N = 1.200) najprije su analizirani algoritamski zasnovanom metodom oblikovanja teme (engl. topic modelling). Zatim je obavljena analiza izjava kao mikronarativa, koja je poslužila za interpretaciju strojno generiranih nalaza iz perspektive induktivno generiranog znanja. Kao okvir za određivanje dobnih kohorti poslužila je hrvatskom kontekstu prilagođena podjela Pew Research Center na tihu, “baby boom“, X, milenijsku i Z generaciju. Rezultati istraživanja upućuju na to da u Hrvatskoj postoje generacijske razlike u razumijevanju kulture, ali i kontinuitet povezivanja kulture s ustanovama (u prvom redu kazalištem i muzejima) te pravilima društvenog ponašanja i pristojnosti. Ovo upućuje na dominaciju srednjoeuropske normativne tradicije povezane s pojmom “Bildung“, u smislu izgradnje osobe kulturom. Analiza pokazuje da s protokom vremena ipak slabi gotovo nepodijeljeno pozitivna uloga pripisivana visokoj kulturi u starijim generacijama. Frekvencije nazočnosti pojedinih pojmova povezanih s kulturom u različitim dobnim kohortama, kao i kvalitativni indikatori o tome kako pojedine generacije vide pojam kulture, upućuju na to da se razlike u razumijevanju kulture mogu povezati i s kulturnim politikama dominantnim u vremenu u kojem su socijalizirane pojedine kohorte.