Rodne razlike u kulturnoj participaciji i glazbenim ukusima u Hrvatskoj

Sažetak

Svrha analiza prikazanih u ovom članku bila je istražiti rodne razlike u kulturnoj participaciji i glazbenim ukusima u Hrvatskoj. Za razliku od prethodnih analiza na neprobabilističkim uzorcima, ovdje su korišteni podaci prikupljeni koncem 2017. i početkom 2018. anketnim ispitivanjem na nacionalno reprezentativnom uzorku (N = 1.210). U članku su prikazane multinomijalne regresijske analize participacije i ukusa prema sociodemografskim varijablama, zatim analize rodnih razlika unutar prediktora te naposljetku niz logističkih regresija na poduzorcima muškaraca i žena. Korištene mjere uključile su indikatore visoke, popularne i svakodnevne kulture. Regresijski modeli pokazuju značajne rodne učinke samo kad je riječ o participaciji, ali ne i kad je riječ o ukusu. Međutim, analize unutar prediktora upućuju na to da rod modificira utjecaj svake od drugih ispitivanih varijabli: dobi, obrazovanja, zanimanja i mjesta stanovanja. Na temelju provedenih analiza može se zaključiti da žene u Hrvatskoj, osobito visokoobrazovane, imaju nešto širi repertoar kulturne potrošnje i glazbenih ukusa od muškaraca te da više participiraju u visokoj kulturi. Kulturna potrošnja i glazbeni ukusi muškaraca su pak izrazitije okrenuti muški identificiranoj popularnoj kulturi. Kad je riječ o neparticipaciji, rodna podjela uočljiva je u velikim gradovima i na selu, pri čemu u oba slučaja dominantno ne participiraju žene. U slučaju participacije u svakodnevnoj kulturi, muškarci su nadzastupljeni u velikim gradovima, a žene na selu.