Kakvu korist šumarska struka ima od rezultata znanstvenog projekta?

Sažetak projekta ForSaf2024 financiranog od Hrvatske zaklade za znanost

Abstract

Poštovani kolege šumari i drugi uvaženi stručnjaci, odgovarajući na pitanje „Da li je znanstveni rad samo radi znanosti i akademskog napredovanja znanstvenika?” skrećem pozornost na izravnu i mjerljivu korist za šumarsku struku u sklopu sažetog prikaza ostvarenih rezultata ne tako davno završenog znanstveno-istraživačkog projekta „Povećanje konkurentnosti šumarskog sektora kroz razvoj kulture sigurnosti (ForSaf2024)” financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.
Projektne aktivnosti realizirane su u razdoblju od 11. siječnja 2021. godine do 10. siječnja 2025. godine, a međunarodnu istraživačku grupu činilo je sedam znanstvenika Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, jedna znanstvenica Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jedan znanstvenik s Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (Slovenija) te jedna suradnica Centra za šumarske znanosti i tehnologije iz Katalonije (Španjolska).
Opći cilj projekta odnosio se na identificiranje i ocjenu razine zaštite i sigurnosti pri radu u šumskoj proizvodnji te povećanje konkurentnosti sektora kroz razvoj mehanizama za unapređenje edukacijskih, tehničkih i sigurnosnih kompetencija ljudskih resursa. Svrha projekta bila je usmjerena na najugroženiju skupinu proizvodnih šumskih radnika radi (a) unapređenja razine sigurnosti i zaštite zdravlja; (b) unapređenja postupaka i programa osposobljavanja i certifikacije šumskih radova te njihova usklađivanja s procesima EU; te (c) povećanja atraktivnosti radnog mjesta i produljenja radne sposobnosti.
Opipljivi i primjenjivi rezultati projekta, nakon četverogodišnjeg razdoblja, za potrebe šumarske struke i prakse prikazani su u nastavku osvrta.

Ocjena statodinamičkih napora kod šumskih radnika sjekača analizirana je putem OWAS (engl. Ovako Working Posture Analyzing System) i REBA (engl. Rapid Entire Body Assessment) metode u ErgoFellow 3.0® softveru te pomoću Xsense MVN tehnologije za analizu kretanja radnika, dok je prisutnost mišićno-koštanih poremećaja (MKP) utvrđena pomoću Nordijskog upitnika. Rezultati analize posturalno-kretnog rizika prema OWAS metodi pokazali su da kod efektivnog rada s motornom pilom svaki peti položaj koji radnik sjekač zauzme spada u kategoriju srednjeg do visoko rizičnog položaja tijela, dok su rezultati prema REBA metodi pokazali da je svaki drugi položaj tijekom efektivnog rada kod sječe i izrade drva srednje rizičan tj. rizičan za zdravlje šumskog radnika sjekača. Dodatno, kod ručno-strojne sječe i izrade drva skupina radnih elemenata vezanih za aktivnosti rušenja stabla (odabir smjera, zasjek, prijelomnica i dr.) znatno je rizičnija za radnika sjekača iz radno-zdravstvenog aspekta, a u odnosu na skupinu elemenata vezanih za izradu stabla (kresanja grana i izrada sortimenata) prema obje metode. Kod ispitivanja mišićno-koštanih poremećaja (N = 158 radnika), s najvećom 12-mjesečnom prevalencijom prema anatomskom području, za sve uzorkovane radnike sjekače utvrđeni su simptomi za donji dio leđa (70,89 %), zatim ramena (41,14 %), vrat (39,87 %) i zapešće/šake (36,71 %). Najniža prevalencija mišićno-koštanih simptoma u razdoblju od 12 mjeseci za sve radnike sjekače utvrđena je za kukove/bedra i laktove.
Dnevna izloženost vibracijama u odnosu na nacionalnu i europsku legislativu te njihovu održivost analizirana je na 91 posječenom i izrađenom stablu. Iz dobivenih podataka zaključuje se da nacionalna legislativa iz 1986. godine koja propisuje maksimalno 4 sata dnevnoga rada s motornom pilom štiti radnika od izloženosti vibracijama, ali zbog navedene zastarjelosti propisa kao ograničenje koristi samo efektivno radno vrijeme, dok je danas poznat značajno veći broj metoda i ulaznih parametara. Nasuprot nacionalnoj legislativi, europsko zakonodavstvo zahtjeva metodičan pristup izračunavanja vrijednosti A(8) i ostavlja prostor za individualnu ocjenu uz mogućnost produljenja ili skraćivanja pojedinih operacija motornom pilom. Na primjer, slučaj gdje je zabilježena najveća dnevna izloženost vibracijama A(8), prilikom rukovanja pilom MS661, za promatranu desnu ruku, prosječno vrijeme potrebno za dosezanje granice od 5 m/s2 iznosilo je gotovo 350 minuta, što je značajno više od Pravilnikom propisana 4 sata tj. 240 minuta dopuštenog efektivnog ručno-strojnog rada.
Istraživačka grupa tijekom trajanja projekta je kroz dvije dioničke radionice (2022. i 2023. godine) sa strukovnim partnerima (Ministarstvo poljoprivrede, HKIŠDT i HŠ d.o.o.) komentirala ostvarene rezultate projekta. U sklopu panel rasprava istaknuti su: sve izraženiji trend niske zainteresiranosti mladih ljudi za 3D poslove; problem depopulacije ruralnih sredina; nedostatak unificiranog strukovnog obrazovanja za šumskog radnika sjekača; važnost uvođenja stupnjevanog certificiranja vještina proizvodnih šumskih radnika pri čemu bi se visina plaće vezala uz razinu stečenog certifikata; važnost nadzora nositelja ovlaštenja za osposobljavanje šumskih radnika za rad na siguran način te za rukovanje radnim sredstvima u šumarstvu jer u praksi vrlo često iza stečenih kvalifikacija za stručan i siguran šumski rad stoje neuvjerljivi dokazi o stvarno provedenom osposobljavanju u pogledu teorijskog i/ili praktičnog dijela osposobljavanja te postupka provjere stečenih znanja i vještina. Jedna od zanimljivijih tema rasprave bila je i radna norma gdje je istaknuto kako je važeća norma u hrvatskom šumarstvu smanjena na način da su u najvećem udjelu do sada ugrađena dodatna vremena, ali je u konačnici veća zbog uvođenja novih tehnologija i metoda rada. Kao primjer dobre prakse nekih drugih djelatnosti istaknuto je „relaksiranje” norme u odnosu na starost radnika. Ideja dolazi od činjenice da pojedinac sa starenjem može odraditi manje fizičkog posla u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Jedno od idejnih rješenja je da se uvede smanjivanje norme sa starenjem šumskog radnika sjekača uz istu plaću kroz objektivno razrađen način ponderiranja.
Primjena motorne pile pri radnim aktivnostima, povremeno ili profesionalno, usko je povezana s visokim rizikom od nastanka ozljeda te potencijalnih profesionalnih oboljenja. Uklanjanje ili kontroliranje prisutnog rizika samo osnovnim mjerama zaštite i primjenom OZO nije dovoljno. Radnici tj. korisnici radnog sredstva moraju biti adekvatno osposobljeni te moraju biti sposobni demonstrirati da su stručno-radno kompetentni kroz podvrgavanje odgovarajućoj završnoj provjeri stečenih znanja, vještina i odgovornosti kako bi dobili priznatu kvalifikaciju u obliku uvjerenja/certifikata. Predmetna kvalifikacija dokazuje da je korisnik motorne pile usvojio potrebito znanje i minimalnu radnu vještinu te je sposoban slijediti postupke koji pri radu kontroliraju i smanjuju rizik na prihvatljivu razinu. 
U sklopu projekta kod analize programa obrazovanja rukovatelja motornom pilom u šumarstvu Republike Hrvatske korišteni su javno dostupni dokumenti na stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOOO) pod naslovom „Program obrazovanja za stjecanje mikrokvalifikacije rukovanje motornim pilama u šumarstvu”. Kod analize programa obrazovanja rukovatelja motornom pilom prema Europskom certifikatu za motornu pilu (engl. European Chainsaw Certificate – ECC) korišteni su javno dostupni dokumenti na stranicama Europskog vijeća za vještine u šumarstvu i zaštiti okoliša (engl. European Forestry and Environmental Skills Council – EFESC).
Temeljem dubinske analize te usporedbe strukturnih i općih elemenata uzorkovanih programa obrazovanja (nacionalni i europski), istraživačka grupa izradila je prijedlog „novog” nacionalnog programa obrazovanja rukovatelja motornom pilom u RH gdje se rješenje nazire u „diferenciranom” nacionalnom pristupu osposobljavanja profesionalnih i neprofesionalnih korisnika motorne pile kako je to predloženo u Tablici 1. U sklopu programa izrađeni su moduli, skupovi ishoda učenja, ishodi učenja te kompetencije koje se stječu u okviru predmetnog programa.
Završna projektna aktivnost 2024. godine odnosila se na organiziranje prve međunarodne znanstvene konferencije ForSaf2024 (Slika 1. i 2.) o sigurnosti pri radu s motornom pilom naslova „I. International Conference on Chainsaw Safety in Forest Harvesting ‘Chainsaw Safety: How Can We Improve the Safety Culture in Forest Harvesting?’” koja je održana 2. prosinca 2024. godine u prostorima Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu (Hrvatska). Međunarodna konferencija organizirana je od strane Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te znanstvenih, obrazovnih i strukovnih partnera u ulozi suorganizatora iz Republike Hrvatske i inozemstva. Znanstvenici i stručnjaci imali su priliku tijekom konferencije kroz umrežavanje razmijeniti dosadašnja znanja i iskustva. Program konferencije sadržavao je 12 predavanja koja su razvrstana unutar tri tematska područja: (a) programi osposobljavanja radnika u šumarstvu (studija slučaja Španjolska, Slovenija i Hrvatska), (b) pokazatelji sigurnosti pri radu kod sječe i izrade drva (nacionalni i inozemni fokus) i (c) mjere unapređenja sigurnosti pri radu u sektoru šumarstva iz fokusa znanosti. Rezultat završne diseminacije rezultata istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost (IP-2020-02-7637) tiskani je zbornik sažetaka radova I. međunarodne konferencije o sigurnosti pri radu s motornom pilom naslova „Sigurnost pri rada s motornom pilom: Kako možemo unaprijediti kulturu sigurnosti kod radova pridobivanja drva?”.
U sklopu završne konferencije projekta ForSaf2024 doneseni su sljedeći zaključci:
postojeće obrazovne programe za radnike sjekače, radi smanjenja rizika od razvoja mišićno-koštanih tegoba, nadopuniti novim ishodima učenja vezanim za usvajanje ispravnih posturalno-kretnih navika pri radu;
uključiti znanja o ekološko prihvatljivoj radnoj praksi u obrazovanje šumskih radnika, trenera sigurnog rada, ocjenjivača i dr.;
primijeniti moderna tehnološka dostignuća industrije 4.0 i 5.0 za proaktivniji transfer praktičnih znanja i vještina u obrazovnom procesu;
u cilju podizanja razine sigurnosti pri radu motornom pilom neprofesionalaca, na nacionalnoj razini ustrojiti diferencirani program osposobljavanja s osiguranjem financijske potpore korisnicima osposobljavanja;
radi unapređenja obrazovnih programa za specijalizirane šumske radove potaknuti umrežavanje i suradnju te razmjenu znanja i obrazovne prakse među institucijama i organizacijama na domaćoj i inozemnoj razini vodeći se europskim (hrvatskim) kvalifikacijskim okvirom;
revidirati postojeće odredbe o vremenskom ograničenju rada s motornom pilom u šumarstvu primjenom odredbi iz Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti vibracijama na radu (NN 148/23) i EU Direktive 2002/44/EZ.
U sklopu završnih projektnih aktivnosti, jedan od rezultata bila je digitalna verzija strukovnog vodiča dobre prakse kod radova sječe i izrade drva naslova „Humanizacija rada i sigurnost u šumarstvu”. Sadržaj predmetnog vodiča uklopljen je u tiskanom obliku nedavno objavljen sveučilišni priručnik „Kultura sigurnosti u šumarstvu – Postupci dobre prakse kod sječe i izrade drva” autora Matije Landekića, Marina Bačića i Josipe Nakić. U sklopu priručnika na jednom mjestu navedene su ključne karike i načela postupanja za razumijevanje i prakticiranje sigurnog šumskoga rada kod ručno-strojne sječe i izrade drva. Nakon završetka projekta, naknadni rezultat projektnih aktivnosti odnosi se na izrađeno predavanje za program stručnog usavršavanja članova Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije pod naslovom „Perspektiva unapređenja nacionalnog sustava sigurnosti pri radu kroz rezultate ForSaf2024 znanstvenog projekta”. Specifične tematske cjeline, kroz fokus najugroženije skupine proizvodnih šumskih radnika sjekača, vezane su za (a) unapređenje razine sigurnosti i zaštite zdravlja, (b) izradu univerzalnog nacionalnog programa osposobljavanja i certifikacije šumskih radnika usklađenog s procesima EU te (c) povećanje atraktivnosti radnog mjesta i produljenje radne sposobnosti šumskog radnika.
Odgovor na pitanje „Koji je sljedeći korak?” istraživače Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije početkom 2026. godine usmjerava na formiranje nove istraživačke grupe temeljene na zajedničkoj predanosti ergonomizaciji i unapređenju kulture sigurnosti kod ručno-strojnih poslova u šumarskoj industriji. Partnerstvo predlagatelja čine Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Fakultet strojarstva i brodogradnje te Biotehnički fakultet Sveučilišta u Ljubljani. Opći cilj nove projektne prijave predane na I. krug objavljenog natječaja Hrvatske zaklade za znanost (IP-2026) glasi „Zaštita zdravlja i radne sposobnosti proizvodnih šumskih radnika te ergonomsko unapređenje i povećanje atraktivnosti radnog mjesta kroz razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta primjenom naprednih tehnoloških rješenja 4.0 industrije”. Shodno navedenom, zbog stalno rastuće potrebe za drvnom sirovinom koja dijelom proizlazi i iz prelaska s fosilne ekonomije na bioekonomiju te znatnim deficitom radne snage u šumarskom sektoru, koji je okosnica bioekonomije, razvoj i inkluziju asistivno-zaštitnih tehnologija novoformirana istraživačka grupa vidi kao potencijalno rješenje koje može doprinijeti zadržavanju postojećeg i privlačenju potencijalnog radnog kapitala u sektor šumarstva. Projektni partneri primijenit će napredne metode biomehanike i ergonomije kako bi se osiguralo da konceptualno rješenje egzoskeleta podržava optimalne pokrete, smanjuje fizičko opterećenje i sprječava mišićno-koštane poremećaje (MKP). Time se rezultati projekta mogu primijeniti i na srodna područja rada, uz značajnu znanstvenu i primjenjivu vrijednost. Interdisciplinarni pristup omogućuje integraciju ergonomskih principa u sve faze modeliranja i validacije, čime se dodatno potvrđuje inovativnost i društvena važnost rješenja.