Dr. sc. Krešimir Popić

Abstract

Dr. sc. Krešimir Popić, mag. ing. silv., obranio je doktorski rad 2. prosinca 2025. godine pod naslovom: „Ekološko-vegetacijski odnosi u oplodnim sječama sastojina hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić/ Rauš 1971)”. Javna obrana doktorskog rada održana je na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Dario Baričević (Fakultet šumarstva i drvne tehnologije), predsjednik povjerenstva, izv. prof. dr. sc. Ivan Perković (Fakultet šumarstva i drvne tehnologije), član povjerenstva te dr. sc. Tomislav Dubravac (Hrvatski šumarski institut), član povjerenstva.
Disertacija je izrađena u sklopu Sveučilišnoga poslijediplomskog doktorskog studija Šumarstvo i drvna tehnologija, pod mentorstvom prof. dr. sc. Damira Ugarkovića, redovitog profesora Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.
Doktorski rad napisan je na hrvatskom jeziku te je strukturiran u deset poglavlja: Uvod, Pregled literature, Materijal i metode, Rezultati, Rasprava, Zaključci, Literatura, Popis slika, Popis tablica i Životopis. Ukupnog je opsega 196 stranica s 204 bibliografska navoda. Uz navedena poglavlja, disertaciji su priložene informacije o mentoru, zahvale, sažetak na hrvatskom jeziku te prošireni sažetak na engleskom jeziku.
Životopis
Krešimir Popić rođen je 6. kolovoza 1990. godine u Vinkovcima. Osnovnu školu Josipa Lovretića završio je u Otoku, a srednjoškolsko obrazovanje u Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima. Godine 2009. upisao je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2014. godine završio diplomski studij obranom diplomskog rada pod naslovom „Osutost krošanja i odumiranje stabala obične jele (Abies alba Mill.)”.
Profesionalnu karijeru započeo je u Javnoj ustanovi Maksimir, gdje je radio kao čuvar prirode I. vrste. Nakon pripravničkog staža u trgovačkom društvu Hrvatske šume d. o. o., zaposlio se u Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica. Trenutačno je zaposlen kao revirnik I u Hrvatskim šumama d. o. o., Upravi šuma Vinkovci, Šumariji Lipovac. Godine 2018. položio je stručni ispit te stekao status ovlaštenog inženjera šumarstva pri Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Poslijediplomski doktorski studij Šumarstvo i drvna tehnologija upisao je 2019. godine, a završio 2025. godine. Područje njegova znanstvenog i stručnog interesa obuhvaća ekologiju šuma, s posebnim naglaskom na mikroklimatske odnose, svojstva šumskog tla i utjecaj šumskogospodarskih zahvata na stabilnost nizinskih šumskih ekosustava.
Prošireni sažetak doktorskog rada
Šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli–Quercetum roboris) predstavljaju jedan od najvrjednijih i ekološki najznačajnijih šumskih ekosustava nizinske Hrvatske, s važnom ulogom u očuvanju bioraznolikosti, regulaciji klime i kruženju tvari. Gospodarenje tim šumama najčešće se provodi primjenom oplodnih sječa koje su nužne za prirodnu obnovu sastojina, ali istodobno dovode do promjena u strukturi sklopa krošanja. Te promjene odražavaju se na mikroklimatske uvjete, biološka svojstva tla i sastav vegetacije. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi kako različite faze oplodnih sječa utječu na mikroklimu, mikrobiološku aktivnost tla i florni sastav prizemnog rašća te razjasniti uzročno-posljedične odnose između šumskogospodarskih zahvata i ekoloških procesa u šumskom ekosustavu.
Istraživanje je provedeno na području Spačvanskog bazena kojim gospodari Uprava šuma Vinkovci, u sastojinama različite dobi i u različitim fazama oplodnih sječa. Postavljeno je pet pokusnih ploha na područjima šumarija Otok, Vrbanja i Lipovac. Primijenjen je multidisciplinarni pristup koji je obuhvaćao kontinuirana mikroklimatska mjerenja temperature i vlažnosti zraka i tla, analize mikrobioloških i kemijskih svojstava tla te fitocenološka istraživanja prizemnog sloja vegetacije. Prikupljeni podaci obrađeni su odgovarajućim statističkim metodama radi utvrđivanja povezanosti između mikroklimatskih čimbenika, mikrobioloških procesa u tlu i promjena u flornom sastavu.
Rezultati istraživanja pokazali su da različite faze oplodnih sječa uzrokuju značajne promjene mikroklimatskih uvjeta unutar sastojina. Sastojine s izraženije otvorenim sklopom krošanja odlikovale su se većim dnevnim i sezonskim oscilacijama temperature te smanjenom sposobnošću zadržavanja vlage u tlu. Takve promjene imale su izravan utjecaj na mikrobiološka svojstva tla, pri čemu je uočena osjetljivost brojnosti i strukture mikroorganizama na promjene temperature i vlažnosti, dok je dehidrogenazna aktivnost tla pokazala relativnu stabilnost. Promjene mikroklime odrazile su se i na florni sastav prizemnog rašća. U sastojinama s manjim sklopom krošanja zabilježen je porast udjela svjetloljubnih i pionirskih vrsta, uz istodobno smanjenje zastupljenosti sjeni prilagođenih šumskih vrsta.
Dobiveni rezultati upućuju na to da intenzitet i način provođenja oplodnih sječa imaju važnu ulogu u očuvanju mikroklimatske stabilnosti, biološke raznolikosti tla i strukture biljnog pokrova. Pretjerano otvaranje sklopa krošanja može dovesti do narušavanja ekološke ravnoteže i smanjenja stabilnosti šumskog ekosustava. Stoga se naglašava potreba za održivim šumskim gospodarenjem koje u planiranju i provedbi uzgojnih zahvata uvažava mikroklimatske uvjete, mikrobiološke procese u tlu i očuvanje florističke raznolikosti. Zaključno, rad doprinosi boljem razumijevanju ekoloških posljedica oplodnih sječa te pruža znanstvenu osnovu za unapređenje gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena.
Rezultati ovog rada u skladu su s temeljnim načelima Zagrebačke škole uzgajanja šuma, koja naglašava prirodno pomlađivanje sastojina uz očuvanje njihove strukture, raznolikosti i stabilnosti. Praćenjem mikroklime, tla i vegetacije kroz sve faze oplodnih sječa pokazano je da sastojina, unatoč privremenim poremećajima, zadržava ekološku stabilnost te već u stadiju mladika pokazuje jasne znakove oporavka. Primijenjena metodologija i provedene analize kvantitativno potvrđuju dugogodišnja praktična iskustva Zagrebačke škole uzgajanja šuma i njezin koncept potrajnog i ekološki stabilnog gospodarenja lužnjakovim šumama.
Znanstvena produkcija
Dr. sc. Krešimir Popić autor je jednog izvornog znanstvenog rada, a kao suautor sudjelovao je u izradi ukupno četrnaest znanstvenih i stručnih publikacija objavljenih u domaćim časopisima i zbornicima znanstvenih skupova. Objavljeni radovi usmjereni su na istraživanje mikroklime šumskih sastojina, svojstava tla i utjecaja šumskogospodarskih zahvata na ekološke procese u nizinskim šumama s naglaskom na analizu klimatskih obilježja, mjerenje svjetlosnih uvjeta u šumama te metodologiju praćenja suše i mikroklime.
Objavljeni rezultati doktorskog rada predstavljaju vrijedan doprinos poznavanju ekološko-vegetacijskih procesa u nizinskim šumama Hrvatske te imaju značajnu primjenu u praksi šumskog gospodarenja. Uz iskrene čestitke na uspješno obranjenom doktoratu, mladom kolegi želimo puno uspjeha i nadahnuća u daljnjem stručnom i znanstvenom radu.