Analiza fenotipskih svojstava bukve i hrasta kitnjaka u izdvojenim sjemenskim objektima u Bosni i Hercegovini

Autor(i)

  • Dalibor Ballian Univerzitet u Sarajevu, Šumarski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina / Gozdarski inštitut Slovenije, Ljubljana, Slovenija / Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
  • Vanja Daničić Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Banja Luka, Bosna i Hercegovina
  • Velibor Blagojević Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Banja Luka, Bosna i Hercegovina
  • Mirzeta Memišević Hodžić Univerzitet u Sarajevu, Šumarski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Ključne riječi:

sjemenski objekti, masovna selekcija, Fagus sylvatica, Quercus petraea

Sažetak

U ovom radu analizirana je struktura 15 sjemenskih sastojina bukve i osam sjemenskih sastojina hrasta kitnjaka koje se nalaze u registru sjemenskih objekata u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, te dodatno struktura sedam sjemenskih sastojina bukve i tri sjemenske sastojine hrasta kitnjaka koje su bonitirane, a nisu registrirane. Za analizu kvalitete sjemenskih sastojina korišteno je 19 fenotipskih svojstava stabala, uključujući tri mjerena svojstva (prsni promjer, visina i starost stabala) i 16 opisnih, koja se procjenjuju, a imaju ključnu ulogu u određenju kvalitete sjemenskih objekata. Kvalitativna struktura izdvojenih sjemenskih sastojina bukve i hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini je zadovoljavajuća, ali je potrebno provesti odgovarajuće šumsko-uzgojne aktivnosti kako bi se struktura popravila. Uzevši u obzir ekološko-vegetacijsku raznolikost koja vlada u različitim područjima Bosne i Hercegovine, broj izdvojenih sjemenskih sastojina bukve i hrasta kitnjaka je nedovoljan za očuvanje njihove autohtone genetske raznolikosti. Raspored sjemenskih objekata samo djelomično pokriva genetsku strukturu vrsta, a jedino je u središnjem dijelu zemlje pokrivenost dobra. To ukazuje da se genetski potencijal vrsta ne koristi dovoljno i da je potrebno dodatno izdvajanje sjemenskih sastojina. Fokus treba biti na malim sastojinama koje rastu u ekstremnim uvjetima, a koje trebaju biti dobro raspoređene od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu, te obuhvatiti što više ekoloških niša. Također, s obzirom na dobru kvalitetu nekih od sjemenskih sastojina u njima bi trebalo provesti individualnu selekciju te bi u sljedećem razdoblju trebalo izdvojiti veći broj plus-stabala i nakon njihovog testiranja pristupiti podizanju sjemenskih plantaža.

Preuzimanja

Objavljeno

2026-03-31

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni zanstveni rad

Kategorije

##plugins.generic.recommendByAuthor.heading##