KONTROLA KOROVA I UČINCI GNOJIDBE DUŠIKOM I FOSFOROM NA POČETNI RAST I STATUS HRANJIVA U PLANTAŽAMA PRIMORSKOG BORA

Sažetak

Endustrijsku potražnju za drvenom sirovinom Turska je nakon 1960-ih pokušala zadovoljiti pokretanjem pokusa s porijeklom brzo rastućih egzotičnih vrsta drveća. Među njima je posebno istaknuto korzičko porijeklo primorskog bora (Pinus pinaster). Kako bi se maksimizirala industrijska proizvodnja drva i osigurala održivost, šumarsko-uzgojne mjere poput kontrole korova i gnojidbe od ključne su važnosti. Ova studija istražuje dvogodišnje učinke primjene herbicida (3% glifosata) za kontrolu korova i NP gnojidbe (180 g ili 360 g NP po sadnici) na rast primorskih borovih plantaža. U tu svrhu postavljene su pokusne plohe u plantaži primorskog bora u Düzceu, prema slučajnom blok-dizajnu s podparcelama i tri ponavljanja. Mjerenja promjera na prsnoj visini (DBH) i ukupne visine provedena su prije tretmana i tijekom sljedeće dvije godine. Rezultati su pokazali da su u prvoj godini nakon tretmana i kontrola korova i gnojidba imale značajan utjecaj na prirast DBH-a i visine. Međutim, učinak same gnojidbe bio je ograničen, dok je kontrola korova značajno poboljšala rani rast. Kombinacija kontrole korova i NP360 gnojidbe povećala je prirast DBH-a za 39% i prirast visine za 50% u prvoj godini. U drugoj godini učinak gnojidbe se smanjio, dok je pozitivan učinak primjene herbicida djelomično ostao. Analiza iglica pokazala je da su koncentracije makrohranjiva, osim fosfora (P), bile na zadovoljavajućoj razini, dok je fosfor bio blizu donje kritične granice. Na temelju ovih nalaza preporučuje se redovita kontrola korova sve do zatvaranja sklopa u sastojinama primorskog bora te primjena gnojidbe fosforom kako bi se koncentracija P u iglicama održala oko 0,12% radi osiguranja brzog i kontinuiranog rasta.