Rani proaktivni pristup oblikovanju sjemenskih sastojina hrasta lužnjaka – utjecaj intenziteta prorede na elemente strukture

Sažetak

Cilj istraživanja bio je procijeniti mogućnost primjene ranog i proaktivnog pristupa oblikovanju budućih sjemenskih sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) te utvrditi učinak različitih intenziteta individualizirane prorede na razvoj odabranih strukturnih obilježja ciljnih stabala. Za razliku od tradicionalnog pristupa izdvajanja već formiranih sjemenskih sastojina, istraživani pristup temelji se na ranoj fenotipskoj selekciji kvalitetnih ciljnih stabala i njihovu postupnom oslobađanju od konkurencije, pri čemu se intenzitet zahvata određuje prema početnoj razvijenosti krošnje i potencijalnom prostoru potrebnom za njezin daljnji razvoj. Istraživanje je provedeno na tri trajne pokusne plohe u mladim i srednjedobnim sastojinama hrasta lužnjaka na području UŠP Bjelovar i UŠP Sisak. Na svakoj plohi primijenjene su četiri varijante tretmana: kontrola te slabi, srednji i jaki intenzitet prorede. Učinci tretmana procijenjeni su na temelju promjene opsega, srednjeg polumjera krošnje i ukupne visine stabala tijekom osmogodišnjeg razdoblja, od 2016. do 2024. godine, uz primjenu analize kovarijance i usporedbu procijenjenih marginalnih sredina. Intenzitet prorede statistički je značajno utjecao na razvoj opsega stabala na svim istraživanim plohama. Najizraženiji odgovor utvrđen je u najmlađoj sastojini, gdje je procijenjeni opseg porastao s 18,7 cm na kontrolnoj plohi do 22,1 cm pri jakoj proredi, uz statistički značajne razlike između svih tretmana. U sastojini trećeg dobnog razreda procijenjeni opseg iznosio je 27,8 cm na kontroli i 29,7 cm pri jakoj proredi, dok je u najstarijoj sastojini vrijednost porasla s 36,0 cm na kontroli na 37,2 cm pri jakoj proredi. Razvoj krošnje također je pokazao pozitivan odgovor na proredu, osobito u sastojini trećeg dobnog razreda, gdje je srednji polumjer krošnje pri jakoj proredi iznosio 5,18 m, u usporedbi s 3,32 m na kontrolnoj plohi. U najmlađoj sastojini utvrđena je značajna interakcija početne razvijenosti krošnje i intenziteta prorede, što upućuje na važnost pravodobnog odabira ciljnih stabala. Nasuprot tome, povećanje intenziteta prorede nije rezultiralo većim završnim visinama stabala; najveće procijenjene visine uglavnom su zabilježene na kontrolnim plohama. Dobiveni rezultati pokazuju da rana fenotipska selekcija ciljnih stabala i individualizirana proreda mogu usmjeravati razvoj opsega i krošanja te stvarati povoljnije strukturne uvjete za buduće sjemenske sastojine hrasta lužnjaka. Međutim, budući da tijekom istraživanja nisu izravno praćeni cvatnja, urod žira ni kvaliteta šumskog reprodukcijskog materijala, rezultati ne omogućuju izravan zaključak o povećanju reproduktivnog potencijala. Dugoročnije praćenje potrebno je za procjenu može li se ovakvim proaktivnim pristupom ostvariti i mjerljiv učinak na buduću rodnost i reproduktivnu funkciju sjemenskih sastojina.