SERUMSKA RAZINA MOKRAĆNE KISELINE U BOLESNIKA S AKUTNIM KORONARNIM SINDROMOM PREMA BUBREŽNOJ FUNKCIJI
DOI:
https://doi.org/10.47960/Ključne riječi:
akutni koronarni sindrom, mokraćna kiselina, eGFR, bubrežna funkcija, kardiovaskularni rizik.Sažetak
Uvod: Povišene serumske vrijednosti mokraćne kiseline povezane su s nepovoljnim kardiovaskularnim ishodima i oštećenjem bubrežne funkcije. Njihova uloga u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (AKS) još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, osobito u odnosu na procijenjenu brzinu glomerularne filtracije (eGFR).
Cilj: Analizirati serumske vrijednosti mokraćne kiseline u bolesnika s AKS-om u odnosu na bubrežnu funkciju procijenjenu pomoću eGFR-a.
Ispitanici i metode: Retrospektivno istraživanje obuhvatilo je 149 bolesnika hospitaliziranih zbog AKS-a u SKB Mostar u razdoblju od listopada 2024. do ožujka 2025. godine. Bolesnici su podijeljeni prema razini mokraćne kiseline i statusu bubrežne funkcije. Podaci su analizirani odgovarajućim statističkim metodama.
Rezultati: Veći broj bolesnika s AKS imao je smanjenu bubrežnu funkciju mjerenu preko eGFR (p < 0,001). Bolesnici sa smanjenim eGFR-om imali su značajno više vrijednosti mokraćne kiseline u odnosu na bolesnike s urednom bubrežnom funkcijom (p < 0,001). Utvrđena je snažna negativna korelacija između razine mokraćne kiseline i eGFR-a (r = −0,648, p < 0,001).
Zaključak: Povišene serumske vrijednosti mokraćne kiseline značajno su povezane sa smanjenom bubrežnom funkcijom u bolesnika s AKS-om. Mokraćna kiselina može predstavljati koristan marker za identifikaciju bolesnika s povećanim rizikom od bubrežnog oštećenja i lošijih ishoda.
